Vlada je kroz brojne mjere fiskalne konsolidacije, u periodu od 2013. do prošle godine, ostvarivala prosječno godišnje povećanje stepena naplate javnih prihoda od 16,1 odsto, ili ukupno u trogodištu oko 48 odsto, saopštio je ministar finansija Radoje Žugić.
– Riječ je o snaženju u naplati javnih prihoda što u apsolutnom izrazu iznosi 543,1 milion – rekao je Žugić nakon sjednice Vlade na kojoj je razmatran dokument pregled i analiza ostvarenja izvornih prihoda od 2013. do prošle godine.
Prema njegovim riječima, u tom periodu zabilježena je prosječna stopa rasta bruto BDP -a od 3,1 odsto.
– Proces fiskalne konsolidacije treba da podrazumijeva donošenje novih mjera, smanjivanje neproduktivne javne potrošnje na rashodnoj strani i dovođenje tekuće potrošnje u dijelu deficita budžeta do ravnoteže – kazao je on.
U analizi prihoda navedeno je da je u prošloj godini naplaćen 457,1 milion PDV-a. Porezi su naplaćeni za oko 27 miliona eura niže od plana, zbog niže naplate PDV-a za oko 23 miliona. Ostvarenje naplate PDV-a niže je u odnosu na naplatu u 2014. kada je po tom osnovu naplaćeno 497,6 miliona.
– Analiza uvoznog PDV-a pokazuje da u 2015. nije došlo do značajnije naplate PDV-a u unutrašnjem prometu, koji je bio očekivan, pa je logičan zaključak da je mogući uzrok značajni rast neformalne ekonomije u sektoru turizma – navedeno je u analizi.
Prema riječima Žugića, Vlada je juče razmatrala i pitanje isplate neto zarada kod kompanija i preduzetnika.
– Stav Vlade je ponovljen. Moramo da obezbijedimo jednake uslove za sve kompanije, odnosno moramo raditi na liječenju ranjivosti realne ekonomije koja se tiče konkurentnosti. Ako jedna kompanije ne plaća, a druga plaća, onda direktno uzrokujemo nelojalnu konkurenciju i nefer okruženje, a istovremeno smanjujemo prihode u budžetu – saopštio je Žugić.
Premijer Milo Đukanović je sredinom decembra prošle godine saopštio da će Vlada ponovo predložiti da se nezakonitosti u vezi sa isplatama zarada zaposlenima tretiraju kao krivično djelo, tako što će amandmanski djelovati na izmjene i dopune Krivičnog zakonika. Žugić je rekao da očekuje da će na prvoj narednoj sjednici Vlade biti predložen amandman kojim bi se uveo red u tu oblast.
Na pitanje da li Vlada planira rebalans budžeta, s obzirom na to da se pojavio problem zbog potrebe obezbjeđivanja više novca za isplatu naknada majkama sa troje i više djece, Žugić je odgovorio da postoji problem u dijelu održivosti i da će ministarstvo pratiti sve aspekte.
– Ukoliko se javi potreba svakako se mora ići na zakonito poslovanje u dijelu javnih finansija, ali imamo i kategorije ranijeg otpuštanja sredstava pa ćemo da sagledamo u kojoj mjeri se realizuje budžet – rekao je Žugić ističući da postoje sredstva za isplatu prve mjesečne naknade.J.V.
Po scenariju nižeg rasta javni dug do 83 odsto BDP-a
Vlada je usvojila i program ekonomskih reformi za period od ove do 2018. godine u kojem je projektovan rast za ovu godinu od 4,1 odsto, za narednu četiri odsto, a u 2018. godini tri odsto. Po scenariju nižeg rasta u ovoj godini predviđen je realni rast od 1,3 odsto, u narednoj četiri odsto, a u 2018. 3,2 odsto. Osnovni scenario podrazumijeva rast javnog duga na 70,7 odsto BDP-a u ovoj, 74,4 u narednoj i 77,9 odsto BDP-a u 2018. godini, dok je po scenariju nižeg rasta javni dug u ovoj godini projektovan na 77,4 odsto BDP-a, u narednoj 80,9, a u 2018. godini čak 83 odsto BDP-a.
Usvojen je i predlog akcionog plana za sprovođenje strategije razvoja energetike do 2030. godine, za period 2016–2020.