Prema projekcijama Vlade, visina javnog duga do kraja 2016. dostići će 72 odsto BDP-a, a prema fiskalnom planu, usvojenim sa budžetom za ovu godinu, predviđeno je da će taj nivo dostići 79 procenata BDP-a do 2018, što izaziva zabrinutost zato što javni dug prevazilazi prosječan nivo u zemljama EU i limite koje je postavila Vlada fiskalnim pravilima, kazala je za „Dan” šefica kancelarije Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Tatjana Proskurjakova.
– Očekujemo da će se Vlada srednjeročno baviti fiskalnom konsolidacijom kako bi spustila nivo duga. Trenutna situacija kada ekonomija raste u Crnoj Gori dobra je prilika da se smanji javni dug, odnosno da se stvori rezerva za buduće periode kada ekonomija ne bude toliko rasla. Nedavno smo završili dokument – Sistemska dijagnostika za zemlju, koja predstavlja analizu šansi i izazova sa kojima se suočava – kazala je Proskurjakova, ističući da su predstavnici SB ove sedmice boravili u Crnoj Gori kako bi Vladi predstavili rezultate analize, razgovarali o njima, kao i o tome šta oni znače za buduću saradnju sa SB.
Po njenim riječima, jedan od tri prioriteta identifikovan u izvještaju jeste izgradnja otpornosti na eksterne šokove, što je od posebnog značaja za crnogorsku malu i otvorenu ekonomiju, a upravljanje javnim dugom je sastavni dio te agende.
– Da bi se smanjio nivo javnog duga mora se smanjiti budžetski deficit, što znači da se moraju smanjiti rashodi i razmotriti da li postoji šansa za povećanje prihoda – navela je ona.
Po riječima Proskurjakove, važno je da smanjenje rashoda ne utiče na one koji su ispod i malo iznad linije siromaštva, a dio analize SB odnosi se na osjetljivost društvenih nivoa, ali je moguće bolje targetirati socijalna davanja.
– Generalno govoreći, ako se stvore bolje uslovi za rad privatnog sektora, to je prilika za smanjenje veličine javnog sektora. Analiza navodi tri prioriteta, jadan je izgradnja otpornosti, drugi je stvaranje šansi za razvoj privatnog sektora, kako bi on kreirao nova radna mjesta, a treći je stvaranje ekonomskih šansi i radnih mjesta – rekla je Proskurjakova.
Na pitanje da li se preporučuje eventualno povećanje poreza za smanjenje fiskalnog deficita, ona je rekla da Svjetska banka nije radila analizu poreskog sistema u Crnoj Gori, ali da je generalna preporuka te institucije da se prije nego se krene u povećanje poreskih stopa zatvore pravne praznine u poreskim zakonima, kako bi se povećala poreska osnovica, pa da se tek onda povećavaju porezi.
– Jedno od pitanja u Crnoj Gori, koje nije osobeno samo za nju već i za zemlje regiona, jeste veliki udio sive ekonomije, pa bi njeno smanjenje bilo efikasniji način za povećanje poreskih prihoda od povećanja poreskih stopa. I dalje bih ohrabrivala Vladu da smanji rashode, tako da nema potrebe za povećanjem poreskih stopa – kazala je ona.
Na pitanje da li je Crna Gora bila spremna za početak gradnje autoputa koji će državu koštati preko milijardu eura, s obzirom na ukupnu sliku javnih finansija, ona je kazala da se na tu temu razgovaralo u prošlosti i da smatra da nije cjelishodno pričati da li je to bila dobra ili loša odluka, s obzirom da je Vlada u međuvremenu odlučila da gradi autoput.
– Važno je da gledamo u budućnost, kako da se unaprijedi kvalitet javnih rashoda i koji su to načini da se smanji javni dug. Iako smo u ranoj fazi razgovora o budućoj strategiji sa Vladom i ne znamo još uvijek koje će to biti oblasti koje će Vlada tražiti da kroz nju podržimo, bili bismo jako zadovoljni ukoliko bismo mogli da u budućim aktivnostima pomognemo upravljanje javnih investicija. Glavni prioritet je da se smanji osjetljivost Crne Gore na buduće šokove i bilo bi nam drago da radimo na toj oblasti – navela je ona.
Po njenim riječima, u Vladi su saglasni sa rezultatima dijagnostičke analize, kao i sa prioritetima, a SB je predstavila širok spektar aktivnosti na kojima mogu da rade. Kako je kazala, treba definisati manji broj oblasti na koje će se fokusirati, slijedi priprema detaljnog plana, nakon čega će u martu SB predstaviti predlog Vladi, civilnom društvu i privatnom sektoru i utvrditi da li je on prihvatljiv. Te aktivnosti, kako je istakla, treba da odgovore makar na neke od tri prioritretne oblasti, ili čak na sve koje je definisala SB.
Trenutno su u pripremi dva projekta za koja se nadaju da će biti odobreni u ovoj godini, a radi se o reformi Poreske uprave i sektora zdravstva, čija je ukupna vrijednost oko 25 miliona eura.
– Već imamo ukupan finansijski iznos za narednu strategiju i u periodu od narednih pet godina za tu strategiju stavićemo Crnoj Gori na raspolaganje iznos od 250 do 300 miliona dolara, ali to će zavisiti od toga da li ćemo imati dobre projekte koje ćemo finansirati i da li će Vlada od nas tražiti da ih finansiramo – navela je ona.
Ona je podsjetila da je Crna Gora pristupila SB 2007. godine i da je do sada državi kroz 14 zajmova stavljen na raspolaganje iznos od nešto ispod 300 miliona dolara, odnosno oko 270 miliona eura.
J. Veljović
Pad cijena nafte nije dovoljan za oporavak MSP
Na pitanje da li pad cijena nafte na svjetskim tržištima može pozitivno da se odrazi na domaću ekonomiju, ona je kazala da je Crna Gora kao uvoznik naftnih proizvoda imala koristi od tog pada.
– Nedavno smo objavili redovan ekonomski izvještaj o tome kako je pad cijena nafte uticao na ekonomije zemalja u regionu i Crna Gora je jedan od dobitnika u tom scenariju, ali da bi sektor malih i srednjih preduzeća mogao da se oporavi, pad cijena nafte je potreban, ali ne i dovoljan – kazala je ona ističući da bi bila srećna ukoliko bi razvoj malih i srednjih preduzeća bio dio strategije SB.
Ta institucija, kako je kazala, htjela bi da ukloni veliki broj ograničenja sa kojima se suočavaju MSP, kao što je na primjer disparitet između vještina i potreba tržišta rada, administrativna ograničenja.