Evropski parlament (EP) uvrstio je u predlog rezolucije o napretku Crne Gore i sugestiju da se nezakonito bogaćenje funkcionera definiše kao krivično djelo iako je crnogorska vlast dosad odbijala takve preporuke iz Brisela. O predlogu rezolucije čiji je autor izvjestilac EP za Crnu Goru Čarls Tenok raspravljaće se 9. marta na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu.
Prema tom dokumentu Evropski parlament poziva crnogorsku vlast da dodatno ojača zakonodavni i institucionalni okvir u borbi protiv korupcije i da se obezbijedi efikasna zaštita insajdera. Takođe, EP poziva i na efikasnu saradnju Vlade i svih sektora javnog života i civilnog društva u prevenciji korupcije.
–EP ukazuje na potrebu da se poveća bilans rezultata u borbi protiv korupcije, konkretno broj istraga, optužnica i presuda na svim nivoima. Ističe potrebu jačanja institucionalnih i operativnih kapaciteta tužilaca, sudija i policije, kao i da se mogućnost vođenja finansijskih istraga sistematski koristi, kao i moć oduzimanja imovine. EP poziva i na kriminalizovanje nezakonitog bogaćenja – piše u predlogu evropske rezolucije.
EU je i ranija preporučivala da se kriminalizuje nezakonito bogaćenje funkcionera, ali je službena Podgorica tvrdila da to nije neophodno uvesti kao krivično djelo jer postoji alternativa u Krivičnom zakoniku. S druge strane, iz MANS-a je ranije ukazivano da je krivično djelo nezakonito bogaćenje javnih funkcionera uvedeno u 44 zemlje, da postoje bogata uporedna iskustva iz kojih se mogu vidjeti efekti te odluke, te da je i nedavna analiza Svjetske banke pokazala da uvođenje tog krivičnog djela olakšava posao tužilaštvu.
U rezoluciji je konstatovano da su u pojedinim crnogorskim opštinama pokrenuti krivični postupci protiv nekoliko funkcionera u vezi sa korupcijom na visokom nivou, što predlagači dokumenta pozdravljaju kao pozitivan znak u uspostavljanju bilansa rezultata za iskorjenjivanje korupcije.
EP pozdravlja i činjenicu da u poslednje vrijeme nema napada na novinare, ali izražava zabrinutost zbog nedostatka rezultata u istragama o ranijim slučajevima nasilja nad novinarima.
–EP poziva nadležne organe da riješe otvorene slučajeve nasilja nad novinarima, uključujući i ubistvo urednika „Dana” Duška Jovanovića 2004. godine, tako što će biti identifikovani i dovedeni pred lice pravde ne samo počinioci već i oni koji stoje iza napada – navodi se u tekstu predloga rezolucije EP.
Od Vlade se traži da implementira preporuke date od ad hok komisija za praćenje istraga u slučajevima nasilja nad novinarima. EP dovodi u pitanje sadašnji sastav komisije, u kojoj pripadnici službi bezbjednosti čine više od polovine, što im omogućava da blokiraju napredak i usvajanje izvještaja.
–Pozivamo Vladu da produži mandat te komisije i da joj pruži mnogo više informacija i nadležnosti. EP je zabrinut zbog incidenata u vezi sa zastrašivanjem novinara i medija, što može značajno da podstiče autocenzuru i ograniči prostor za istraživačko novinarstvo. Takođe, osuđujemo vođenje klevetničke kampanje na ličnoj osnovi, uglavnom od strane jednog tabloida, čije su mete istaknuti aktivisti civilnog društva i neki političari – piše u predlogu evropske rezolucije. U Briselu su zabrinuti što je medijska zajednica visoko politizovana i podijeljena. M.V.
Nezavisna revizija da uđe u KAP
Prema rezoluciji EP, netransparentna državna pomoć i dalje predstavlja razlog za zabrinutost, naročito u pogledu nezavisnosti Komisije za kontrolu državne pomoći. Navodi se da je pomoć velikim investicionim projektima i KAP-u nešto što izaziva zabrinutost, posebno što je kašnjenje u rješavanju stečajnog postupka u KAP-u u suprotnosti sa obavezama zemlje preuzetim u sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju.
–Ponovo pozivamo vlasti i uključene strane da postignu održivo rješenja za stečajni postupak u KAP-u u skladu sa pravilima državne pomoći, SSP-a i na osnovu principa transparentnosti i vladavine prava. Podstičemo pokretanje nezavisne revizije finansija KAP-aod privatizacije 2005. godine do danas – navodi se u evropskom dokumentu.
EP traži i posebnu pažnju u vezi sa planovima za izgradnju novog autoputa, koji će postati najveći javni projekat u Crnoj Gori.
Riješite problem granica i imovine SFRJ
EP u rezoluciji poziva Crnu Goru da ubrza postupak rješavanja graničnih pitanja sa Hrvatskom i Srbijom. Kako se navodi, ako se pokaže da je nemoguće postići sporazumno rješenje, sporove treba rješavati pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu, u skladu sa pravilima i principima međunarodnog prava.
–EP obnavlja svoj poziv vlastima da pomognu u rješavanju pitanja sukcesije u vezi sa nasleđem imovine nekadašnje SFRJ, uključujući vojnu imovinu i imovinu mornarice –piše u rezoluciji.
Lakše do podataka
Evropski parlament u predlogu rezolucije pozdravlja osnivanje Agencije za borbu protiv korupcije i traži da joj se osigura nezavisnost i kapacitet za vođenje administrativnih istraga.
–EP poziva vlasti da se olakša i proširi pristup informacijama o vlasništvu nad preduzećima i nekretninama, kao i detaljima o javnim rashodima, posebno onima koji se odnose na javne nabavke i proces privatizacije – navodi se u rezoluciji.