Vjernici rimokatoličke vjeroispovijesti proslaviće Uskrs u nedjelju 27. marta. Vrijeme koje neposredno prethodi Uskrsu naziva se Vazmeno trodnevlje, a čine ga Veliki četvrtak, Veliki petak i Velika subota koji su vrhunac Velikog tjedna i cijele crkvene godine, teološki i liturgijski najbogatiji dani crkvenog kalendara u kojima se crkva sjeća Hristove muke, smrti i vaskrsnuća. Uskrs je vrhunac liturgijske godine i najveći praznik hrišćanstva. Uskrsne mise su svečane, a slavlje se nastavlja u kućama, gdje se porodice okupljaju za praznični sto, objašnjava don Robert Tonsati, prvi čovjek Kotorske Biskupije za odnose sa javnošću. Cilj Vazmenog trodnevlja je postupno i cjelovito uranjanje u tajnu Vaskrsa - Hristove pobjede nad grijehom i smrću. Liturgijski su ovi dani posebni, puni simbolike koja se otkriva u svom svojem sjaju tek pomnim i sabranim sudjelovateljima..
- Veliki ili Sveti tjedan započinje Cvjetnicom odnosno Nedjeljom muke Gospodnje. Tog dana se u spomen na Isusov slavni ulazak u Jerusalim blagosiljaju grančice masline i palme, ili ponegdje nekog drugog zelenila, te se čita Muka Gospodnja. Prijepodne Velikog četvrtka gotovo u svim biskupijama svijeta svečano se slavi Misa posvete ulja. Tada biskup u zajedništvu sa sveštenicima svoje biskupije tog dana posvećuje ulje za Svetu krizmu i blagosilja bolesničko ulje, a sveštenici obnavljaju svoja sveštenička obećanja. Uveče, na Veliki četvrtak slavi se Misa večere Gospodnje. To je misa u kojoj se na poseban način slavi uspostavljanje euharistije i svešteničkog reda, i prisjeća se zapovjedi bratske ljubavi koju je Hrist svojim vlastitim primjerom pokazao, opravši noge apostolima. Na toj se misi uz oglašavanje zvona pjeva hvalospjev „Slava”, nakon čega zvona ćute sve do večeri Velike subote kada se pjevanje „Slave” označava Hristovovo uskrsnuće. U župama gdje je to moguće, u spomen na Hristovu zapovijed bratske ljubavi, sveštenik pere noge odabranim vjernicima. Veliki petak je jedini dan u godini u kojem se ne slavi Sv. misa - euharistija, umjesto nje slave se obredi Velikog petka. Tog dana Crkva se prisjeća Hristove patnje i muke koju je podnio za spas čovječanstva. Obredi Velikog petka sastoje se od čitanja Muke Gospodnje po Sv. Ivanu nakon koje slijedi velika sveopšta molitva za Crkvu i čovječanstvo; čašćenja Križa (Krsta) Hristova i obreda Sv. pričesti. Veliki petak protkan je mističnim i svečanim ozračjem, kakvo dolikuje tajni koja se razmatra - a to je Hristova muka i smrt – navodi don Tonsati. Kako navodi ovaj sveštenik Kotorske Biskupije, širom svijeta, na ovaj dan se praktikuju i brojne različite tradicije, među kojima se ističu pjevanje, a negdje i scensko uprizorenje muke Hristove, svečane procesije za krstom ili kipovima Hrista i Bogorodice. Neke od tih procesija, navodi don Tonsati, postale su neizostavni dio narodne baštine, i ne samo da su ugrađene u identitet pojedinih naroda i mjesta, već privlače i veliki broj zainteresovanih vjernika i turista sa svih strana svijet.Don Tonsati podsjeća da je na Veliki petak propisan obavezan post, odnosno ne smije se mrsiti. U večernjim satima, nakon zalaska sunca, Velike subote, slavi se Vazmeno bdijenje koje je samo po sebi predstavlja teološki i liturgijski najbremenitije slavlje Crkve.
- Bdijenje se sastoji od Službe svjetla u kojem se blagoslja novi oganj kojim se pali vaskrsna svijeća, koja je simbol vaskrslog Hrista. Sve se odvija pod svjetlima svijeća i ognja: zvona se ne oglašavaju prije službe kako je to inače običaj, niti se pale svjetla u crkvama sve dok se ne unese uskrsna svijeća, kojoj se pjeva svečani hvalospjev. Taj hvalospjev je remek- djelo liturgijskog pjesništva, i predstavlja veliki izazov za ispravno muzičko izvođenje. Potom slijede brojna čitanja iz Svetog pisma, kojih ukupno može biti devet: sedam iz Staroga i dva iz Novog zavjeta. Ona podsjećaju vjernike na cjelokupnu povijest spasenja. Nakon posljednjeg čitanja iz Staroga zavjeta, uz zvuk zvona koja prekidaju dotadašnju ćutnju, pjeva se „Slava”. Velika subota je takođe dan kada se u Crkvi primaju katekumeni - odrasli pripravnici za krštenje, stoga je krsna služba sastavni dio ove liturgije. Poslije krsne službe, nastavlja se Sveta misa uobičajenim tokom. U mnogim župama Kotorske Biskupije, nakon Vazmenog bdijenja, ili na sam dan Uskrsa, ujutro, blagoslja se jelo koje će vjernici u svojim kućama blagovati - objasnio je don Tonsati za „Dan”.
M.D.Popović
Duhovna priprema
- Crkveno slavlje prate i brojne narodne tradicije i običaji, koji se danas najčešće sastoje u pripremi šarenih jaja i raznih tradicionalnih uskrsnih jela. Ti lokalni običaji, mogu varirati od mjesta do mjesta: oni pripadaju tradiciji pojedinog naroda, no vrlo lako se smetne s uma da su oni samo pratnja onoga otajstva koje Crkva - svi vjernici zajedno, proslavljaju ili trebaju proslavljati učestvovanjem u obredima, duhovnom pripremom, meditacijom i molitvom. Kao sastavni dio ispravne duhovne pripreme treba spomenuti i svetu ispovijest. Bez svega navedenoga, te tradicije ostaju otkinute od svog korijena i gube svoje istinsko značenje. Prvobitni smisao hrišćanskog slavlja je onaj duhovni, a za njim slijede svi ostali narodni običaji, naglašava don Robert Tonsati.