Specijalnom državnom tužiocu za tri godine je podnijeto 16 tužbi protiv ljekara zbog sumnji na korupciju, od čega je sedam upućeno osnovnim tužilaštvima, donesena je jedna presuda, dok su druge odbijene. U istom periodu zdravstvenim ustanovama je podneseno 3.850 žalbi pacijenata na medicinske usluge, na osnovu čega su pokrenuli samo 10 disciplinskih postupaka protiv ljekara, što pokazuje kako se štite prava građana na zdravstvenu zaštitu, saopšteno je tokom predstavljanja istraživanja Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) koje je finansirala Ambasada SAD u Podgorici.
Direktor Odjeljenja za istraživanje javnih politika CEMI-ja Ana Selić kazala je da je istraživanje „Procjena rizika korupcije u zdravstvenom sistemu Crne Gore” pokazalo da 42,6 odsto građana smatra da je korupcija prisutna u zdravstvenom sistemu i da ljekari primaju mito, te da je na istom nivou vidljiva i prisutna kao i prije tri godine.
– Osnovne tri oblasti u kojima se pojavljuje korupcija su odnos pacijent–ljekar, postupak javnih nabavki i sektor između zdravstvenih ustanova i farmaceutskog tržišta. Zaključili smo da su unaprijedili zakonska rješenja, ali da su ostali isti problemi u praksi. U najnovijem istraživanju utvrdili smo da se najveći prostor za pojavu korupcije nalazi u dopunskom zapošljavanju ljekara, zbog političkog uticaja, čekanju na zdravstvene usluge, procesuiranju i sankcionisanju primanja mita i sklapanju ugovora sa privatnim zdravstvenim ustanovama – istakla je Selićeva.
Po njenim riječima, građani nijesu upoznati sa pravima pacijenata i ne znaju da prepoznaju korupciju.
– Imamo informacije da se neformalno plaćaju medicinske usluge ljekarima. Određene procedure i dužine čekanja su sakrivene, a pacijenti čekaju preko tri mjeseca na specijalistički pregled – dodala je Selićeva.
Sekretar Ministarstva zdravlja Nina Milović ocijenila je da preduzimaju mjere na sprečavanju nelegalnih radnji u zdravstvu, ali da su uočili da je lista čekanja glavni generator i izvor korupcije. Milovićeva je kazala da je ministarstvo donijelo plan integriteta, kojim su identifikovana mjesta podložna korupciji i predviđen set aktivnosti pomoću kojih će se u potpunosti eliminisati ili svesti na minimum.
– Isto su uradile i sve zdravstvene ustanove. Ministarstvo je u tom cilju donijelo set akata kojim se sistemski uređuje zdravstveni sistem – istakla je Milovićeva.
Direktor pravnog odjeljenja CEMI-ja Vlado Dedović kazao je da im se i zdravstveni radnici obraćaju za pravnu pomoć nakon kršenja radnih prava u sistemu.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici Margaret En Ujehara poručila je da Crna Gora ne smije dozvoliti da korupcija utiče na mogućnost građana da prime adekvatnu i sigurnu zdravstvenu zaštitu.
– Prepoznavanje potreba da se efektivno borimo protiv korupcije je zajednička vrijednost svih članica NATO-a i Evropske unije. Borba protiv korupcije u svim sektorima društva, uključujući i zdravstvenu zaštitu, krucijalan je dio evroatlantskog integracionog procesa – rekla je Ujehara.
D.B.
Pravna pomoć za pacijente
Selićeva je podsjetila da su prije pet mjeseci u svim zdravstvenim ustanovama postavili obavještenja o pružanju pravne pomoći pacijentima, koji su nezadovoljni liječenjem i kojima je ugroženo pravo na zdravstvenu zaštitu.
– Postoji broj telefona na koji mogu da prijave korupciju i kršenje svojih prava – rekla je Selićeva.
Sukob interesa manje vidljiv, a štetniji po budžet
Selićeva je kazala da se izmjenama Zakona o zdravstvenoj zaštiti ukidaju antikorupcijske nadležnosti komisijama za kontrolu kvaliteta.
– One više ne mogu da izvještavaju o sprovođenju antikorupcijskih mjera. U javnim nabavkama i farmaceutskom sektoru imamo veliki problem sukoba interesa. Ovakve nezakonite radnje, koje su manje primjetne, štete više budžetu i samom kvalitetu medicinske usluge, nego primanje mita i upućivanje pacijenata kod privatnika – rekla je Selićeva.