Raspolaganje državnom imovinom predstavlja jednu od oblasti sa najvišim stepenom rizika korupcije, zaključeno je u analizi rizika od korupcije koju je nedavno objavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Iako izvještaj sadrži ključne nalaze i preporuke analize stanja i potreba u Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore, sagovornici „Dana“ tvrde da je borba protiv korupcije nemoguća bez adekvatne reakcije nadležnih organa, prije svega tužilaštva.
Dina Bajramspahić, istraživač javnih politika u Institutu alternativa (IA), ocijenila je da izmjene zakona ne idu u cilju smanjenja mogućnosti koruptivnih radnji, već da se proširio prostor za zloupotrebu nabavki. Napomenula je da, imajući u vidu da su se na relaciji policija – MUP desile afere „Limenka“ (koja je zastarjela), „Zlatica“, “zgrada Uprave policije”, jasno je da postoji potreba za pojačanim nadzorom nad sklapanjem ugovora velike vrijednosti u ovom ministarstvu.
Bajramspahić je naglasila da iako analiza MUP-a prepoznaje da je raspolaganje državnom imovinom od izuzetnog rizika za korupciju, od 2010. godine nije uspostavljen funkcionalan registar državne imovine na šta naša organizacija, takođe, ukazuje godinama.
U analizi MUP-a mogu se pronaći brojni problemi na koje IA ukazuje, najmanje poslednje tri godine, pa se postavlja pitanje zašto se ne preduzmu konkretni koraci da se stanje poboljša. Primjera radi, zašto se ne radi na ispunjenju preporuka za unapređenje rada unutrašnje kontrole i unapređenju institucionalnog modela za utvrđivanje disciplinske odgovornosti. Međutim, ne samo da se ne unapređuje nego se u pojedinim pitanjima ide unazad. Konkretno, u analizi MUP-a su pohvaljena određena zakonska rješenja u vezi sa javnim nabavkama i slobodnim pristupom informacijama – koja su u međuvremenu unazađena. Naime, Vlada i Skupština su tokom ove godine izmijenile ove zakone na gore, odnosno u korist proširivanja prostora za zloupotrebu nabavki i sakrivanja podataka od strane organa vlasti. Ono što još više zabrinjava je tendencija da se ne ostane na tome, nego da se tokom ove godine i drugi zakoni mijenjaju i vraćaju na stanje od prije nekoliko godina, kao što je Zakon o javnim okupljanjima koji je u nadležnosti MUP-a – kaže Bajramspahić.
Advokat Veselin Radulović navodi da je analiza objavljena, odnosno da je rizik procijenjen, tek pošto je u više slučajeva država opljačkana, kada je nanesena šteta od više stotina miliona eura. Radulović tvrdi da je nedostatak adekvatne reakcije nadležnih institucija, prije svih Državnog tužilaštva, doveo do toga da rizik korupcije prilikom raspolaganja državnom imovinom ostane visok, možda i veći nego što je bio.
Veliki je broj slučajeva gdje je državnom imovinom raspolagano očigledno na štetu javnog interesa i u privatnom interesu određenih lica, a da je nečinjenjem tužilaštva ili neadekvatnom i, nekada i veoma sumnjivom, reakcijom, to ostalo bez pravnog epiloga u smislu utvrđivanja odgovornosti. Takvi slučajevi ne mogu da se dese propustom ili korupcijom državnih službenika, već isključivo korupcijom najodgovornijih javnih funkcionera i to je ono što se prećutkuje u ovoj analizi – kazao je Radulović za „Dan”.
Pojasnio je da važeći propisi i procedure u potpunosti omogućavaju adekvatnu reakciju, pa su zato preporuke iz analize potpuno bez značaja kada je u pitanju smanjenje rizika korupcije u ovoj oblasti, jer je to moguće samo profesionalnim i stručnim postupanjem pravosuđa.
Čini se da ne postoji ni približno dovoljan stepen političke volje za tako nešto. U prilog tome govori i činjenica da su ova analiza i preporuke urađeni nakon brojnih slučajeva gdje je državni budžet oštećen za više stotina miliona eura, ali nema analize ili konstatacije da u gotovo svim slučajevima nije utvrđena odgovornost (ni građanska, ni krivična, pa ni politička), niti o tome šta su razlozi za to i koje su preporuke da se stane na kraj praksi neodgovornosti za pljačku državne imovine- dodaje Radulović.
M.V.P.
Uvesti obavezu prijavljivanja imovine
U analizi MUP-a ocijenjeno je da su državne institucije u postupku otuđivanja viška državne imovine dužne da ishoduju najbolji mogući rezultat po poreske obaveznike.
Upotreba viška opreme i infrastrukture predstavlja izazov za sve institucije u sektoru bezbjednosti. U slučaju da prodaja ili otuđivanje viška opreme i infrastrukture ne podliježu jednakom nadzoru kao i nabavke u drugim oblastima, upravljanje opremom i viškom može da podrazumijeva izuzetno visok rizik od korupcije. U principu, prodaji opreme ili infrastrukture treba da se pristupa na osnovu istih načela kao i javnim nabavkama (javnosti, transparentnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti) – navedeno je u analizi.
Bajramspahić je kazala da je saglasna sa preporukom iz MUP-ove analize da je potrebno uvesti obavezu prijavljivanja imovine i privatnih interesa za lica koja se nalaze na radnim mjestima osjetljivim na korupciju, što bi, pored policijskih službenika, trebalo da uključi i radna mjesta državnih službenika u ministarstvu.
Čak korak dalje, u radnoj grupi za pripremu Zakona o unutrašnjim poslovima se zalažemo da se nadležnost unutrašnje kontrole proširi sa policijskih službenika i na zaposlene u ministarstvu čija su radna mjesta planom integriteta MUP-a prepoznata kao visoko rizična za korupciju – dodaje Bajramspahić.