VARŠAVA – Među vladajućim poljskim konzervativcima sve je glasniji zahtjev da Poljska traži reparacije za razaranja i zločine tokom Drugog svjetskog rata ne samo od Njemačke, već i od Rusije, zato što je na početku Drugog svjetskog rata Crvena armija 17 dana nakon Hitlerove Njemačke takođe ušla u Poljsku i okupirala istočne oblasti u skladu sa tajnim aneksom pakta Ribentrop – Molotov.
– Poljska treba da zahtijeva ratnu odštetu od Rusije. Poljake su ubijali kako Njemci, tako i komunisti koji su odgovorni za more poljske krvi, za uništenje mnogih kulturnih dobara, za to što su pobili stotine hiljada Poljaka. Radi se o bilionima zlota, ali tačnu sumu moramo precizno da izračunamo, kazao je za Super ekspres poslanik vladajuće stranke Pravo i pravda Stanjislav Pjenta.
Partijskog kolegu podržala je i potpredsjednica Odbora za spoljnu politiku poljskog parlamenta Malgožata Goševska.
– Razaranja Poljske od Njemačke i Rusije bila su ogromna, stotine hiljada ljudi je nestalo, njihovim porodicama su ostale psihičke traume. Uz to, Rusi su pokrali industriju, djela kulture. Moramo od njih da tražimo ratne reparacije, kazala je Goševska.
Ideju da Poljska sada, 64 godine nakon što ih se zvanično odrekla, zatraži od Njemačke ratne reparacije, uz obrazloženje da komunistička Poljska nije bila suverena zemlja, već satelit Sovjetskog Saveza, izvukao je na svjetlo dana u julu lider vladajućih konzervativaca Jaroslav Kačinjski.
Poslanik Prava i pravde Arkadijuš Mularčik zvanično je zatražio od Biroa za analize donjeg doma parlamenta da izradi pravnu analizu da li Poljska može u svjetlu međunarodnog prava da sada traži te reparacije i da podnese izvještaj da li je i kakve reparacije dobilo 11 zemalja koje su pod njemačkom fašističkom okupacijom pretrpjele velike štete i razaranja.
Od biroa je međutim Mularčik dobio odgovor da mu nije dovoljan rok od mjesec dana do 11. avgusta, jer je to pitanje pravno suviše komplikovano i neizvjesno.
Poljska, odlukom velikih sila na kraju Drugog svjetskog rata, nije dobila reparacije direktno od Njemačke, već je bilo dogovoreno da dobije 15 odsto od ratne odštete koju bi Sovjetskom Savezu isplatila Njemačka, a 1953. godine se tadašnja komunistička poljska vlada tih reparacija odrekla a to da je pitanje reparacija definitivno okončano ponavljale su i sve ostalo poljske vlade, sve do sadašnje.
Sovjetskom Savezu Poljaci stavljaju na dušu najveći pojedinačni ratni zločin nad njima, Katinski masakr, kada je nakon upada u Poljsku, 17. septembra 1939. godine Crvena armija odvukla u zarobljeništvo desetine hiljada poljskih vojnika, oficira i predstavnika inteligencije, a zatim strijeljala skoro 22.000 poljskih vojnih zarobljenika u proljeće 1940. godine po naređenju vrhuške Kremlja u Katinskoj šumi kraj Smolenska i na još nekoliko mjesta današnje Rusije, Bjelorusije i Ukrajine.
Poljski zvaničnici, uz zahvalnost za 600.000 vojnika Crvene armije koji su položili život tokom operacija oslobađanja Poljske od njemačke okupacije, ne zaboravljaju da dodaju da je to oslobođenje bilo samo uvod u novo gušenje demokratije, slobode i nezavisnosti Poljske, koja je umjesto da povrati puni suverenitet kao i ostale zemlje Srednje Evrope pretvorena u puki sovjetski satelit.(Beta)