U sistemu zdravstva Crne Gore planiranje javnih nabavki medicinske opreme se ne sprovodi na dovoljno uspješan način, utvrdila je Državna revizorska institucija (DRI) nakon sprovedenog postupka revizije.
– U postupku revizije uspjeha na bazi utvrđenog činjeničnog stanja DRI je identifikovala postojanje problema i slabosti, koje ograničavaju uspješnost planiranja javnih nabavki medicinske opreme. Nedostatak strategije i neadekvatno operativno planiranje otežavaju nabavku medicinske opreme u skladu sa potrebama zdravstvenog sistema. Pored ostalih ograničavajućih faktora, slabosti u sistemu planiranja nabavki medicinske opreme dovode do toga da su institucije zdravstva ograničene u svom kapacitetu da blagovremeno i na kvalitetan način zadovolje potrebe pacijenata, koji su često primorani ići na liječenje van javnog sistema zdravstva, što uzrokuje dodatne troškove koji bi se u onim segmentima gdje je moguće i opravdano razvijati kapacitete mogli izbjeći – piše u nalazu DRI kojim je rukovodio član senata Branislav Radulović.
Od 2005. do 2015. godine, kako je utvrdila vrhovna revizija, na troškove liječenja van sistema zdravstva Crne Gore je potrošeno 137,4 miliona eura. Od toga se na troškove liječenja odnosi 77,4 miliona, putne troškove 10,2 miliona, a dnevnice u inostranstvu 930,5 hiljada. U ove troškove spada i liječenje u bolnici u Meljinama, koja je za 11 godina prihodovala 21,2 miliona i Institutu Igalo koji je prihodovao 27,6 miliona po ovom osnovu. Od 2010. do 2015. godine se na godišnjem nivou za liječenje van sistema CG izdvaja između 13,6 miliona i 15,8 miliona.
DRI je revizijom obuhvatila 11 subjekata (Ministarstvo zdravlja, Fond za zdravstveno osiguranje, Klinički centar Crne Gore, sedam domova zdravlja i Agenciju za ljekove i medicinska sredstva), a revizija je rađena kao paralelna revizija uspjeha uz ekspertsku podršku Evropskog računskog suda i Nacionalne kancelarije za reviziju Švedske.
DRI je utvrdila da su problemi u procesu javne nabavke medicinske opreme evidentirani već kod prvog koraka, to jest kod strateškog planiranja nabavke.
– Strategija i akcioni plan nabavke medicinske opreme nijesu izrađeni, što je dovelo do neuspostavljanja sistema funkcionalne povezanosti svih institucija i neefikasnosti cijelog daljeg procesa. Strategija je ključan instrument za uspostavljanje jedinstvenog postupanja prilikom nabavke medicinske opreme i omogućavanja najučinkovitije upotrebe javnih sredstava. Posledica ovakvog stanja negativno se reflektuju na sve ostale korake u procesu javnih nabavki medicinske opreme – piše u nalazu DRI.
To, kako su kazali, uzrokuje nejasnu raspodjelu odgovornosti u toku procesa nabavke medicinske opreme.
– Nedostatak zajedničkih konsultacija i koordinacija između Ministarstva zdravlja (MZ), Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) i zdravstvenih ustanova (ZU), generiše probleme i greške u postupku planiranja nabavki, što utiče na ostvarivanje prava na pružanje kvalitetne zdravstvene zaštite – piše u nalazu.
Prilikom izrade master plana razvoja zdravstva od 2015. do 2020. godine MZ nije raspolagalo podacima o nedostajućoj medicinskoj opremi na nivou čitavog sistema, kao ni analizama o stanju postojeće opreme, što je osnov za strateško planiranje nabavki.
– Dodatna posledica nedostatka strategije je što nijesu definisani prioriteti za kupovinu opreme. To je posebno važno kada je na godišnjem nivou potrebno 17 miliona, a raspoloživo 800 hiljada za kupovinu opreme. Neadekvatno planiranje dovodi do toga da ciljevi nijesu postignuti, odnosno da potrebe krajnjih korisnika nijesu kvalitetno zadovoljene – utvrdila je DRI.
Istakli su i da nedovoljno istraživanje tržišta i procjena vrijednosti potrebne opreme, prilagođene ili zatvorene specifikacije, kao i upotreba kriterijuma najniže ponuđene cijene, dovodi do toga da nabavljeni medicinski uređaji nijesu na visokom tehnološkom nivou.
U 2016. godini za oblast zdravstva je utrošeno 235 miliona eura, što je 11 odsto ukupnih izdataka budžeta. Broj zdravstvenih osiguranika je 620.029. Na čelu Ministarstva zdravlja je Kenan Hrapović.
D.M.
Sedam državnih institucija radilo reviziju
Pored DRI u izradi revizije je učestvovalo još šest vrhovnih državnih revizorskih institucija iz država kandidata i potencijalnih kandidata EU, kazao je Branko Radulović „Danu”.
– Očekujemo da vrhovna revizija Crne Gore bude tokom septembra domaćin ekspertskom timu Evropskog računskog suda i Nacionalne kancelarije za reviziju Švedske i kolegama iz regiona u prezentaciji revizorskih nalaza i unaprijeđene metodologije u vršenju revizije uspjeha – naveo je on.
Nabavke za minimum rada
DRI je utvrdila da se kod većine ZU plan javnih nabavki ne zasniva na zahtjevima organizacionih jedinica i donosi se a da nije poznat iznos raspoloživih finansijskih sredstava.
– Plan i izmjene plana uzrokovane nerealizovanim centralizovanim tenderima ima za posledicu da ZU nemaju dovoljno vremena za kvalitetno planiranje nabavke i da se uglavnom nabavlja ono što je neophodno za održavanje minimuma procesa rada ZU – piše u nalazu.
DRi je utvrdila da ZU prilikom planiranja nabavki medicinske opreme ne sagledavaju troškove održavanja, što pored zastarelosti postojeće opreme utiče da isti na nivou sistema konstantno rastu.