Promet na Montenegroberzi poslednjih godina je znatno smanjen, a razlog za to, kako smatraju sagovornici „Dana”, jeste nepovjerenje učesnika na berzi u institucije koje regulišu tržište kapitala, odnosno u Komisiju za hartije od vrijednosti (KHOV). Nakon ekonomskog buma i prometa koji je 2007. godine dostigao 727 miliona, te prodaje akcija Elektroprivrede 2009. godine, što je dovelo do prometa od 405 miliona, veći poslovi na berzi su prava retkost. Promet su od tada jedino znale da izvade prodaje državnih obveznica, kao što je bio slučaj 2014. i 2016. godine, kada je obim trgovine prelazio 100 miliona. Najmanji prometi zabilježeni su 2012. i 2013. godine kada je ukupan obim trgovine bio oko 30 miliona eura.
Vlada je u pokušaju da „spasi” tržište kapitala prošle sedmice donijela novi Zakon o tržištu kapitala, ali u opoziciji smatraju da se tim aktom neće ništa promijeniti i da se neće vratiti povjerenje u tržište, niti uvesti red u poslovanje sa hartijama od vrijednosti.
Poslanik Aleksandar Damjanović je izjavio da je jedan od ključnih razloga za marginalizaciju tržišta kapitala gubitak povjerenja učesnika na berzi, prije svega zbog dugogodišnje prakse ćutanja odgovornih na razne berzanske malverzacije i manipulacije, kao i nereagovanja na ustaljenu praksu „insajderske” trgovine.
– Jednom poljuljano povjerenje kao najveći kapital tržišta kapitala teško se vraća, naročito u svjetlu postojanja petnaestogodišnjeg personalnog kontituiteta institucije, koja je kao regulator tržišta kapitala odgovorna za slom berze, dakle Komisije za hartije od vrijednosti – kazao je Damjanović.
On je naveo da predlog zakona o tržištu kapitala još nije dostavljen Skupštini, te da se radi o izuzetno obimnom tekstu koji je neophodno podrobno analizirati.
– Dosta se zakasnilo u pokušaju da se kroz izmjenu zakonskog okvira vrati povjerenje u tržište kapitala i uvede kakav-takav red u poslovanje hartijama od vrijednosti na crnogorskom tržištu. Predlogom zakona nije predviđena racionalizacija regulatornog okvira, na način što bi se poslovi regulacije tržišta obavljali u okviru Centralne banke, imajući u vidu institucionalnu isprepletanost, ali i finansijsku neodrživost postojeće komisije, što je i konstatovano u brojnim skupštinskim aktima prilikom razmatranja godišnjih finansijskih izvještaja i izvještaja o radu KHOV-a – zaključio je Damjanović.
Bivši poslanik i direktor Neks berze Mladen Bojanić istakao je da je komisija godinama unazad selektivno primjenjivala zakon.
– Postojala je jedna grupa investitora koja je mogla da radi šta hoće. To je i poremetilo povjerenje u tržište – konstatovao je Bojanić.
Od novog zakona, kako je kazao, očekuje samo komplikacije, dok u Skupštini ne očekuje ni raspravu o ovom aktu, jer će poslanici vladajuće koalicije bez čitanja dići ruku za podršku predlogu.
– Zakon o tržištu kapitala neće ništa promijeniti jer zakonopisci nisu ni razmišljali u tom pravcu. Njima je fokus bio da ostanu u foteljama i donose odluke u svoju korist, iako im je mandat već istekao, što znači da oni to rade nezakonito – rekao je Bojanić.
Zakon se, kako je istakao, može primjenjivati na francusko, njemačko ili britansko tržište, ali ne i na naše, jer je neprimjenljivo, komplikovano i uvodi instrumente koji nikad neće biti na tržištu kapitala u Crnoj Gori.
– Smiješno je pomenuti da su tako lako prepisali evropske direktive koje su ovdje totalno neprimjenljive. Pravi primjer za to su jedinice zagađenja kroz emisiju CO2 i efekta staklene bašte. Da li stvarno neko misli da će to biti finansijski instrument u Crnoj Gori – pitao je Bojanić.
M.B.
Đikanović bez odgovora
„Dan” je prilikom pisanja teksta poslao pitanja i Komisiji za hartije od vrijednosti, na čijem je čelu skoro deceniju i po Zoran Đikanović. Odgovore na pitanja u vezi sa odgovornošću za krah tržišta kapitala, te da li će ono oživjeti nakon što na snagu stupi novi zakon, nijesmo dobili.