Analiza Sindikata doktora medicine koja je urađena tokom 2017. godine pokazala je da zdravstvenom sistemu nedostaje oko 700 ljekara i da se velike svote novca troše za njihovo angažovanje iz regiona, dok iz nevladinog sektora upozoravaju da se pacijenti žale na duge liste čekanja i kvalitet usluga. Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samardžić ističe za „Dan” da se neracionalna potrošnja ogleda i uradnom angažovanju ljekara iz susjednih država, dok se domicilni kadar odliva zbog lošeg socioekonomskog statusa.
– Ljekari iz susjednih država plaćaju se znatno više nego domicilni ljekari, što poskupljuje rad pojedinih klinika, a dugoročno ne rješava problem deficita kadra niti povećava kvalitet pružanja zdravstvenih usluga. Mi trenutno imamo 68 ljekara bez posla na Birou rada, iako crnogorski sistem zdravstva karakteriše i značajan deficit specijalističkog kadra, što je prepoznato Planom ljudskih resursa u zdravstvu u periodu 2013–2022. godine koji je donijelo Ministarstvo zdravlja. U javnim zdravstvenim ustanovama nema nijednog dječjeg alergologa, dječjeg oftalmologa, dječjeg reumatologa i dječjeg psihijatra, dok u cijeloj Crnoj Gori ordiniraju po jedan dječji anesteziolog, dječji ORL, dječji neurolog, dječji gastroenterolog i dječji hematolog. Do deficita kadra došlo je usled njegove nedovoljne proizvodnje i njegovog odliva, i dodali da odliv kadra dovodi u pitanje postojanje cijelih klinika u KCCG. Najveći deficit je, shodno ovom dokumentu, u urgentoj medicini – 400 odsto, fizikalnoj medicini 350 odsto, neurologiji 250 odsto, dermatovenerologiji 150 odsto, oftalmologiji 125 odsto, anesteziologiji, internističkim granama i ortopediji po 100 odsto, psihijatriji 70 i opštoj hirurgiji 60 odsto – ističe Popović Samardžić.
Navodi da je sistem javnog zdravstva u Crnoj Gori neefikasan jer je medicinsko osoblje neravnomjerno opterećeno.
– U KCCG obavi se 51 odsto svih pregleda u državi, pa je prisutna i neravnomjerna opterećenost medicinskog osoblja zavisno od zdravstvene ustanove. Finansiranje zdravstvenih ustanova vrši se po kapacitetima, a ne po broju pruženih zdravstvenih usluga, što je jedan od oblika neracionalne potrošnje. Jačanjem primarne zdravstvene zaštite postiže se veća efikasnost sistema zdravstvene zaštite i njegova finansijska održivost, a to u Crnoj Gori i nakon reforme izostaje. Zdravstvene usluge dominantno pružaju na sekundarnom i tercijalnom nivou, što znatno poskupljuje cijenu zdravstvene usluge. Jedan od razloga za to je veoma spor sistem integracije svršenih studenata medicine u javni zdravstveni sistem.
Popović Samardžić navodi da je njihova analiza pokazala da je osnovni problem u vođenju kadrovske politike Vlade neispunjavanje akcionih planova koje ona donosi.
– Tako je Planom za period od 2013. do 2017. godine planiran upis 400 studenata medicine. Međutim, ovaj plan je ostvaren ispod 50 odsto, što će stvoriti značajne probleme u funkcionisanju sistema zdravstva u budućnosti, jer se predviđa da će, shodno trenutnom trendu upisa studenata, broj ljekara u javnom sistemu zabilježiti pad na 1.309 do 2022. godine. Posteljni kapaciteti sistema javnog zdravstva su 2.406 kreveta, ili 389 kreveta na 100 hiljada stanovnika, što je manje od prosjeka Evropske unije. Kada je riječ o dostupnosti ljekova i medicinskih pomagala, oni su do 2010. godine bili jeftiniji za oko 30 odsto u odnosu na zemlje regiona. Nakon 2010. godine, kada je izvršena decentralizacija javnih nabavki, cijena ljekova značajno je porasla, pa su oni trenutno u Crnoj Gori skuplji i do 30 odsto nego u regionu – navodi Popović Samardžić.
Prema analizi tog sindikata, menadžeri zdravstvenih ustanova nemaju potrebnu edukaciju iz oblasti zdravstvenog menadžmenta, što je u suprotnosti sa Master planom za zdravstvo.
– KCCG i tri specijalne bolnice nisu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema Crne Gore. U dosadašnjem periodu najmanje tri tendera za informatizaciju KCCG su raspisana, a nisu do kraja realizovani – ukazuje Popović Samardžić u analizi.
Predsjednik Sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić ističe za „Dan” da je poslednjih godina preko 100 ljekara specijalista napustilo javne ustanove, jer zdravstveni sistem ne vodi računa o uslovima za rad i nagrađivanju kvalitetnih medicinara. Krivokapićeva ističe da je samo ove godine četvoro specijalista, koji su članovi Sindikata zdravstva, napustilo sistem, od čega po dvoje ljekara u inostranstvu i privatnom sektoru.
– Prema podacima Ljekarske komore, Crnu Goru je poslednjih godina napustilo 10 odsto od ukupnog broja ljekara, koji iznosi 1.360. To je veliki broj, i trenutno ne znamo da li je ovaj podatak vjerodostojan, ali treba sve da nas zabrine. Ljekari gledaju da radeći ovaj veoma odgovoran posao zarade više, a meni smeta da država ne prepoznaje vrijedne, radne kolege koje bi mogle da unaprijede naš sistem. Zakonom o zaradama u javnom sektoru propisano je da se zaposleni ekspert i onaj koji više radi može nagraditi, ali to nigdje nije primijenjeno u našem sistemu. Obrazloženje je uvijek da je nedovoljno para izdvojeno za zdravstvene ustanove. Novac se mora naći jer je to jedan od oblika zadržavanja kvalitetnih ljekara – ističe Krivokapić.
Ona ističe da ljekari moraju da se izbore za veće plate na osnovu pruženog rada.
– U sistemu nemamo ocjenjivanje ljekara, koliko ko radi i koliko zarađuje više zbog toga. Moramo da napravimo pravilnik i kriterijume kako bismo znali ko doprinosi sistemu i da na taj način spriječimo odlazak najboljih ljekara – kaže Krivokapićeva.
Više od polovine građana nije upoznata sa pravima koja imaju kao pacijenti, dok ih četvrtina smatra da se kvalitet zdravstvene usluge pogoršao, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI). Projekt koordinator CeMI-ja Marko Savić kazao je da je njihovo istraživanje pokazalo da 42 odsto ispitanika smatra da je korupcija prisutna u zdravstvenom sistemu Crne Gore, dok svega 12,3 odsto smatra da u ovoj oblasti nema korupcije.
– Primjetan je trend rasta slučajeva kada ljekar iz državne ustanove uputi u određenu privatnu kliniku zbog usluge koja se može besplatno dobiti u državnoj, a mora platiti u privatnoj klinici. Imamo 22,2 odsto ispitanika koji navode da im se više puta desilo da ih je ljekar iz državne ustanove uputio na tačno određenu privatnu kliniku zbog usluge koja se može besplatno dobiti u državnoj, a koja se mora platiti u privatnoj klinici. U 2016. godini 18,4 odsto je navelo da su imali ovakvo iskustvo – ukazao je Savić.
D.BOGOJEVIĆ
Na 306 kreveta 13.000 pacijenata
Popović Samardžić ističe da u Crnoj Gori ima 13 hiljada psihijatrijskih pacijenata godišnje, a ukupni kapaciteti za tu oblast su 306 kreveta.
– Popunjenost kapaciteta Specijalne bolnice za mentalno zdravlje u Kotoru, kapaciteta 236 kreveta, je 105 posto. Pacijenti na Klinici za psihijatriju KCCG-a borave u nehumanim uslovima, što je predmet interesovanja brojnih organzicija koje se bave zaštitom ljudskih prava. Posledica nedostatka jasnog plana za razvoj i unapređenje zdravstvenog sistema je često lutanje u vođenju zdravstvene politike – poručuje Popović Samardžić.
Čekaju na pregled i po pola godine
Istraživanje CeMI-ja pokazalo je da je dugo čekanje na specijalističke preglede jedan od najizraženijih problema, jer čak 44,5 odsto ispitanika smatra da dugo čeka na pregled.
– Od 702 ispitanika koji su posjetili ljekara specijalistu u poslednjih godinu dana, njih 39 odsto navelo je da je na pregled ili drugu zdravstvenu uslugu čekalo manje od nedjelju dana, dok je njih 5,8 odsto čekalo više od pola godine – navode u istraživanju.