Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je da svaki drugi zatvorenik u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) ima neki mentalni poremećaj, dok je svaki treći zavisnik od psihoaktivnih supstanci. Ombudsman u Izvještaju o ostvarivanju prava mentalno oboljelih lica lišenih slobode, smještenih u ZIKS-u, upozorava da se u Zavodu i dalje primjenjuje sredstvo prinude – vezivanje mentalno oboljelih, zavisnika od opojnih droga i drugih lica u kriznim stanjima, iako Ministarstvo pravde nije propisalo pravila o primjeni ovih metoda smirivanja. Ombudsman je primijetio da se, umjesto nekoliko minuta, zatvorenici vežu više sati, a da se psihijatrijsko liječenje uglavnom svodi na tretman medikamentima, odnosno da se ne sprovodi bilo koji vid psihoterapijskog tretmana, individualnog ili grupnog, osim za zavisnike od psihoaktivnih supstanci, koji je i sam ograničenog dometa, kao i da se ne sprovodi radno-okupaciona terapija.
Većina anketiranih zatvorenika izjasnila se da su usluge psihijatra dostupne petnaestodnevno ili češće i da je za većinu njih to jedini oblik tretmana uopšte jer uglavnom izostaje radna i okupaciona terapija.
U periodu kada je ombudsman obišao ZIKS, krajem 2017. od 1.031 lica lišenih slobode 480 je sa mentalnim poremećajima, što je 46,55 odsto od ukupne zatvorske populacije, kojima su na raspolaganju dva psihijatra. Intervjuisani zatvorenici su ukazali na pojavu formiranja tzv. liste čekanja na pregled psihijatra i do nedjelju dana. Imajući u vidu ovaj podatak, kao i podatak da gotovo polovina zatvorske populacije ima neki vid mentalnih poteškoća, može se konstatovati da postojeći kapaciteti nijesu dovoljni da zadovolje trenutne potrebe za psihijatrijskim liječenjem u Zavodu.
– Usled nedostatka kapaciteta u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru, na mjeru obaveznog liječenja u decembru 2017. su čekala 82 zatvorenika, kojima su ove mjere izrečene uz kaznu zatvora. Prema rezultatima ankete, najmanje svaki treći anketirani zatvorenik se izjašnjava kao zavisnik od droge – navodi se u izvještaju ombudsmana, gdje se dodaje da gotovo svaki peti anketirani zatvorenik tvrdi da se propisana terapija ne poštuje.
– Većina anketiranih zatvorenika ima utisak da su nestašice ljekova najčešći razlog za neprimjenjivanje terapije koju je propisao psihijatar (45,7 odsto) – piše u izvještaju.
Ombudsman skreće pažnju da u ZIKS-u nije uspostavljen program koji bi imao za cilj prevenciju samoubistava i samopovređivanja u opštoj zatvorskoj populaciji. Prema podacima dobijenim od zdravstvene službe, u periodu od 2014. do kraja 2017. godine u Zavodu nije bilo samoubistava, dok su zabilježena dva pokušaja i to po jedan 2014. i 2015 godine.
Zamjenik ombudsmana Zdenka Perović preporučila je Ministarstvu pravde da u saradnji sa resorom zdravlja preduzme korake kako bi se licima koja borave u Zavodu, a koja pate od akutne psihoze ili teške depresije, obezbijedilo odgovarajuće liječenje u bolničkim uslovima, kako izričito glasi i međunarodni standard, što je prije moguće.
– U međuvremenu posebnu pažnju je neophodno posvetiti zatvorenicima sa nekom od izrečenih mjera obaveznog liječenja u psihijatirjskoj ustanovi, a koji borave u zatvorskim uslovima, usled nedostatka kapaciteta u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici u Kotoru. Imajući u vidu važnost ovoga pitanja, odnosno obavezu poštovanja prava mentalno oboljelih lica uopšte i dostizanja međunarodnih standarda u ovoj oblasti, još jednom pozivam na zajedničko i kontinuirano djelovanje svih nadležnih subjekata. Drugim riječima, Zavod u ovome ne smije ostati usamljen, odnosno za ovo je prethodno neophodno obezbijediti sve potrebne preduslove, što podrazumijeva sitemski pristup i usklađeno djelovanje nadležnih institucija sistema – navela je Perovićeva.
Direktor ZIKS-a Milan Tomić kazao je da je Zavod u saradnji sa Ministarstvom pravde preduzeo značajne mjere za unapređenje zdravstvene zaštite pritvorenih i osuđenih lica. On je istakao i da su zatvorske ambulante opremljene novom, savremnom opremom.
– Što se tiče izvještaja Zaštitnika, ovih i ranijih preporuka, nama je on veoma korisan za unapređenje zatvorskog sistema Crne Gore i to je zajednički interes Zavoda i Zaštitnika. Kao i do sada analiziraćemo pažljivo izvještaj i probati da u realnom vremenu ostvarimo što više njih – dodao je on.M.S.
Psihijatri obave deset pregleda dnevno
Popovićeva je navela da su u Zavodu anagažovana dva psihijatra koji dnevno obave i do deset pregleda.
– Evidentna je potreba za angažovanje psihologa i njihov specifičan rad i podrška zatvorenicima kod kojih je dijagnostikovano mentalno oboljenje ili poremećaj, kao i na prevenciji rizika od samopovređivanja ili suicida, u opštoj zatvorskoj populaciji. U Zavodu ne postoji program za rano prepoznavanje suicidalnog rizika, odnosno za prevenciju i sprečavanje samopovređivanja i samoubistva, što je i razumljivo imajući u vidu vrlo ograničene kapacitete. Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija navodi da su upravo zatvori mjesta u kojima su smještene grupe koje su tradicionalno među onima sa najvišom stopom suicidalnog rizika, kao što su muškarci mlađih godina, mentalno oboljeli, osobe lišene radne sposobnosti, društveno izolovani, zavisnici od supstanci ili osobe koje su već pokušale samoubistvo – kazala je ona.