Ovogodišnji gosti Međunarodnog Festivala knjige u Kočiju u Indiji (International Festival of Books & Authors 2018, 6-10 March) bili su istaknuti srpski pisac Vladimir Pištalo, kao i Nenad Šaponja, pjesnik, književni kritičar i glavni urednik Izdavačke kuće ,,Agora”.
Nenad Šaponja je u okviru programa ,,World literature” vodio razgovor sa Vladimirom Pištalom povodom romana,,Tesla, portret među maskama” i njegovog prevoda na malajalam jezik, nakon čega je usledio i razgovor o savremenoj poeziji (poetry session), u kojem je Nenad Šaponja predstavio svoju knjigu ,,Slatka smrt: neke strane sveta”.
Roman ,,Tesla, portret među maskama” je u Srbiji ostvario nezabilježen uspjeh – nakon NIN-ove nagrade i Nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu, ušao je u čitanke za osnovnu školu i gimnaziju, objavljen je sa uspjehom u svim bivšim jugoslovenskim republikama, a u SAD je doživio dva izdanja, kao 11. prevod ovog djela na neki od stranih jezika. Preveden je na 13 jezika. Krajem 2011. godine pojavilo se i specijalno zvučno izdanje u interpretaciji glumca Petra Božovića, a 2015. zvučna knjiga i na engleskom jeziku, koju je za američke čitaoce/slušaoce pročitao poznati glumac L. J. Ganser. Ove godine,,Discovery Channel” koji se prikazuje na svim kontinentima pripremio je i novu, ambicioznu dokumentarnu seriju o Nikoli Tesli ,,Tesla‘s Death Ray”. Kao autor najčitanijeg romana o Tesli intervjuisan je i srpski pisac Vladimir Pištalo.
,,Tesla, portret među maskama” je najzanimljivija i najjasnija priča o Tesli, dosad ispričana. Svijet se manje promijenio od Platona do Teslinog rođenja nego od Teslinog rođenja do njegove smrti. Teško je ne biti fasciniran pričom o istorijskom iskoraku od homerskog guslara do letenja na plavom zraku energije - za samo jedan ljudski vijek. Ovaj roman kombinuje fresku i ikonu, sagu i intimu. Teslina biografija je nadahnuta hronika jedne od najvećih promjena u ljudskoj istoriji, u nekoliko zemalja, na dva kontinenta. Povijest o Tesli je priča o povijesti epohe.
Vladimir Pištalo je jedan od najznačajnijih savremenih srpskih pisaca. Među njegova najpoznatija ostvarenja spadaju poetske proze,,Slikovnica”, ,,Manifesti”, ,,Čajevi Marsa/Noći”, zbirke priča ,,Kraj veka”, ,,Vitraž u sećanju”, ,,Priče iz celog sveta” i romani ,,Milenijum u Beogradu”, ,,Venecija” i ,,Tesla, portret među maskama”. Pored ovih djela, Pištalo je i autor dvije neobične literarno biografske knjige – ,,Aleksandride”, bajkovite povijesti o životu Aleksandra Makedonskog, i novele ,,Korto Malteze”. U izdanju Agore, 2009. i 2010. godine su objavljena i ,,Odabrana dela” ovog pisca. Preveden je na francuski, italijanski, njemački, makedonski i bugarski... Živi u Americi gdje predaje svjetsku i američku istoriju na Univerzitetu u Vusteru, Masačusets.
Povodom knjige,,Slatka smrt: neke strane sveta” Ređep bilježi:,,Kroz tri poetska ciklusa - Upornost čiste iluzije, Šušta pojavnost i Zavera međubića (koji, po numerisanim pjesmama bez naslova podsjeća na poemu), Šaponja pokazuje ne samo svoju veliku erudiciju već da je prije svega rasan pjesnik koji posjeduje smisao za refleksivnu, maštovitu i nadasve emotivnu liriku koja osvaja,,nebo misaonosti”, a da lako, zadržava,,istinitost intimnog navoda”.
Ređep, koji se potpisao ne samo kao urednik već i kao recenzent rukopisa, svrstao je Šaponju u,,trolist savremenog lirskog izraza Novog Sada”, pored Vojislava Karanovića i Lasla Blaškovića.
Nenad Šaponja osnivač je i glavni urednik izdavačke kuće ,,Agora”. Kao urednik je potpisao preko 300 naslova. Znatan broj knjiga koje je objavila izdavačka kuća,,Agora” dobile su najprestižnije nagrade u Srbiji. Pored toga, Nenad Šaponja je pjesnik čija je poezija prepoznatljiva kao izrazito hermetična. Kao književni kritičar zastupa postmodernu poetiku i osoben interpretativni pristup književnim djelima, koji podrazumijeva življenje književnosti. Dugi niz godina je pisao književnu kritiku za „Politiku”. Pored poezije i eseja, piše i kraća prozna djela. Njegova prva zbirka poezije „Đakonda” (1990) je dobila Brankovu nagradu, a zbirka eseja „Bedeker sumnje” (1997) nagradu Milan Bogdanović kao i priznanje izdavačke kuće Prosveta za knjigu godine. Objavio je pjesničke zbirke: „Đakonda” (1990), „Odrazi varke” (1993), „Očevidnost” (1996), „More” (1998), „Četiri poeme” (2000); „Slatka smrt” (2012), „Postoji li dodir tvoje duše?” (2014), „Izgledam, dakle nisam” (2017). Zbirke eseja i književnih kritika: „Bedeker sumnje” (1997), „Autobiografija čitanja” (1999) i „Iskustvo pisanja” (2001).
Priredio je nekoliko antologija, od kojih je najzapaženija Prosvetina knjiga krimi priča.A.Ć.