Premijer Duško Marković nije isključio mogućnost da se Crna Gora stavi na stranu vodećih članica NATO-a i donese odluku o protjerivanju ruskih diplomata. Tokom radne posjete Baru, Marković je saopštio da će Vlada u utorak ili srijedu definisati stav po pitanju odluke jednog broja evropskih zemalja koje su protjerale ruske diplomate. Premijer je naveo da je Crna Gora članica NATO-a i kandidat za članstvo u EU, pa stoga postoji potreba da slijedi evropsku spoljnu politiku.
– Iz članstva, iz tog procesa, proizilaze obaveze za državu u potrebi slijeđenja evropske spoljne politike, ali i solidarnosti i partnerstva sa članicama NATO-a. Ovo što se desilo u Londonu ukazuje da je odgovornost na ruskoj strani. Vidjeli ste snažnu reakciju međunarodne zajednice u cjelini, Amerike, EU i drugih zemalja. I naravno, Crna Gora kao odgovorna država, ozbiljan i solidaran partner, u utorak ili već u srijedu će se i sama odrediti u odnosu na tu situaciju – kazao je Marković.
Jedan broj država Evropske unije, zajedno sa SAD, Kanadom, Ukrajinom i Albanijom, odlučio je da protjera ruske diplomate u znak solidarnosti sa Velikom Britanijom zbog slučaja trovanja agenta tajne službe Sergeja Skripalja u Engleskoj.
Ako dođe do protjerivanja, Vlada može da odredi rok ruskim diplomatama da napuste zemlju jer su nepoželjne osobe (persona non grata) od 48 sati do 30 dana, što je i diplomatska praksa uspostavljena na osnovu bečkih konvencija o diplomatskim i konzularnim odnosima.
Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić kazao je da se Crna Gora obavezala da će slijediti spoljnu politiku EU, a kao članica NATO-a obavezna je da donosi zajedničke odluke. To je, kako je rekao, nova realnost na koju se moramo privikavati.
– No, kao država koja baštini tradiciju SFRJ diplomatije, mislim da možemo biti i mudri u ovom procesu, ali i u ukupnim odnosima sa Rusijom. Nažalost, Crna Gora iz svih odnosa izvlači najgore. To znači da je, nakon niza godina kada smo u relacijama sa ruskim tajkunima pravili stotine miliona štete za državu i unazadili poslovnu kulturu, a zapostavili kulturne odnose, vrijeme za mudriju vanjsku politiku – ocijenio je Raonić.
On je naglasio da „moramo pokazati da u Crnoj Gori više nema prođe za ono najgore što znači današnja Rusija, a mnogo je sličnosti”.
– Saradnja u brojnim oblastima poput turizma, poljoprivrede, kulture i nauke mora mnogo bolje funkcionisati i ne smije biti talac površne politike – istakao je Raonić.
On je naveo da je napad nervnim gasom ozbiljno kršenje međunarodnog prava i to sve zemlje civilizovanog svijeta moraju jedinstveno osuditi.
– Jedna od dobrih poruka bi bila bojkot svih skupova lidera koji se organizuju u Rusiji, kako bi se na taj način jedinstveno pomoglo Rusiji da zauzme mjesto u civilizovanoj porodici država, gdje joj je i mjesto – rekao je Raonić.
Ranije juče, rusko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će odgovoriti na odluku dijela zemalja da protjeraju ruske diplomate, a njihove vlade optužilo je da slijepo prate svoje britanske saveznike u sukobu s Moskvom.
Analitičar Božidar Čolaković rekao je da je pozicija Crne Gore u globalnim kretanjima i „novom hladnom ratu“, o kome se uveliko govori, limitirana percepcijom najdugovječnije vladajuće partije u Evropi. On je kazao da je ta partija suprotstavljenost zapadnih zemalja i Rusije već iskoristila, preskačući neke od stepenica za prijem u NATO direktno optužujući Rusiju za pokušaj izazivanja državnog udara.
– Ako smo u Hladnom ratu okončanom padom Berlinskog zida imali političara od formata koji je znao kako da uspješno balansira između suprotstavljenih blokova, stvarajući takozvani treći put, u novom hladnom ratu imamo politiku svrstavanja kao odgovor na geopolitički izazov. Stiče se utisak da je Vladi daleko jednostavnije da slijedi poteze „velikih igrača“ na globalnoj sceni i na taj način dobije naklonost, u nadi da će se tako lakše zažmuriti na neke suštinski antidemoratske poteze na unutrašnjem planu, nego da autonomno vodi spoljnu politiku – ocijenio je Čolaković.
On je napomenuo da takvu politiku vode zemlje poput Austrije, Belgije, Bugarske, Grčke, Irske, Kipra, Luksemburga, Malte, Slovačke, Slovenije i Portugala, koje se nijesu pridružili mjerama protjerivanja diplomata.
– Vrijeme će pokazati da li je održiv pristup koji se odnosi na ponavljanje poteza u mjeri i obimu koje kreatori originalnog poteza (kao u slučaju uvođenja sankcija Rusiji) i ne očekuju, pri čemu se to uspješno predstavlja kao surogat za izostajuće reforme koje su suština puta ka članstvu u EU– smatra Čolaković.
I američki predsjednik Donald Tramp odlučio je da protjera na desetine ruskih diplomata kao odgovor na trovanje bivšeg špijuna na tlu Velike Britanije.
Demokratski front (DF) pozvao je Vladu da ne protjeruje ruske diplomate iz Crne Gore i da pokuša da drži do časti i dostojanstva zemlje. Poslanik DF-a Jovan Vučurović pozvao je predstavnike Vlade da, za promjenu, makar jednom pokušaju da drže do časti i dostojanstva zemlje, koju su već više puta obrukali.
– Jasno nam je da se u ovom trenutku vrh vlasti nalazi na velikim mukama, jer kao sluge NATO-a jedva čekaju da povuku jedan takav sramni potez, a s druge strane razmišljaju o predsjedničkim izborima, svjesni da je krajnje nepopularno ponovo pokazivati otvorenu mržnju prema Rusiji. Ne postoji nijedan razlog da Crna Gora u ovom slučaju slijedi interese nekih zapadnih zemalja, posebno onih koje jedva čekaju priliku da, kao i ovog puta, izmisle motiv za konfrontaciju sa Rusijom – istakao je Vučurović u saopštenju.
On je dodao da bi bilo sramota da Duško Marković naredi protjerivanje ruskih diplomata, kada se zna da su njegovi preci, kao i preci većine građana Crne Gore, bili prijatelji Rusije.
M.V.–D.S.

Nema sastanaka od 2013. godine

Izvanredni i opunomoćeni ambasador Ruske Federacije u Crnoj Gori od 2015.godine je Sergej Gricaj, koji je na toj funkciji naslijedio Andreja Nesterenka.
Na zvaničnom internet sajtu Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, u dijelu posvećenom analizi političkih odnosa sa drugim državama, nema nikakvih podataka o sastancima ruskih i crnogorskih zvaničnika još od februara 2013.godine. Objavljena je samo jedna rečenica na temu političkih kontakata, koja glasi: „Prijateljske veze i intenzivni politički kontakti Crne Gore i Ruske Federacije se konstantno unapređuju i intenziviraju u brojnim oblastima”.