Uprava za javne nabavke proslijedila je Upravi za inspekcijske poslove inicijativu za pokretanje postupka protiv Ministarstva saobraćaja i pomorstva, kojim rukovodi Osman Nurković, zbog nedostavljanja izvještaja o milionskim tenderima ni nakon više od mjesec od isteka zakonskog roka. Taj resor je lani planirao da na ime nabavki robe, usluga i radova potroši čak 193.088.296 eura, a koliko tih sredstava je zaista potrošeno još je nepoznanica. U planirani iznos potrošnje za proteklu godinu nijesu uračunati troškovi za gradnju autoputa jer je u tom projektu Zakon o javnim nabavkama zaobiđen.
U Upravi za javne nabavke za „Dan” je potvrđeno da su inicijativu proslijedili inspekciji zbog kršenja zakona, te da su oni nadležni da preduzmu dalje korake.
Zakonom o javnim nabavkama propisano je da je svaki naručilac dužan da Upravi za javne nabavke „najkasnije do 28. februara tekuće za prethodnu godinu, dostavi izvještaj o sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama”. Izvještaj se dostavlja u pisanoj i elektronskoj formi.
– Nadležni organ dužan je da pripremi godišnji izvještaj o sprovedenim postupcima javnih nabavki i zaključenim ugovorima o javnim nabavkama u prethodnoj godini i dostavi Vladi, najkasnije do 31. maja tekuće godine – precizira se u zakonu.
Zbog kršenja zakona Nurkovićevom resoru sada prijeti kazna od 2.000 do 20.000 eura zbog nedostavljanja izvještaja o javnim nabavkama.
Ovo nije prvi put u 2018. da Ministarstvo pomorstva i saobraćaja krši zakon jer su već kasnili i sa objavljivanjem planova potrošnje za tekuću godinu. Ista situacija je bila i lani.
Prema Zakonu o javnim nabavkama, naručilac (državni organ) je dužan da do 31. januara tekuće fiskalne, odnosno finansijske godine, sačini plan javnih nabavki i dostavi ga nadležnom organu radi objavljivanja na portalu javnih nabavki. Uprkos isticanju zakonskog roka, to još nijesu uradila četiri resora sa ukupnom višemilionskom potrošnjom. Plan treba da sadrži podatke o naručiocu, naziv i predmet javne nabavke, procijenjenu vrijednost javne nabavke za svaki pojedini predmet javne nabavke, te poziciju budžeta, odnosno finansijskog plana, na kojoj su planirana sredstva za javnu nabavku.
Prema ranijim podacima Uprave za javne nabavke, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva rekorder je u lošem planiranju javnih nabavki jer su u 2016. planirali da potroše 180 miliona, a realizovali su 37. Nakon njih slijedi Elektroprivreda koja je od 174,3 isplanirana miliona, potrošila 52,6, na trećem mjestu je Crnogorski elektrodistributivni sistem koji je za tendere planirao 61,3 miliona, a relizovao 2,7, dok je Crnogorski elektroprenosni sistem bio isplanirao izdatak od 58,2 miliona, a potrošio 4,4.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma je umjesto 74 miliona potrošilo 30,8, Klinički centar Crne Gore je od 39,8 utrošio osam miliona. Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo je namjeru da za robe, usluge i radove potroši 32,4 miliona, a potrošilo je 12,5 miliona, nakon njih slijedi Radio-televizija Crne Gore sa planom potrošnje od 17,8 miliona, a realizacijom od svega 1,2. Dobrim planiranjem ne mogu se pohvaliti ni državna preduzeća, pa je među njima i Montenegroerlajnz koji je za tendere isplanirao 13,6 miliona, a realizovao 2,1, slična situacija je i sa kompanijom „Plantaže 13. jul” koja je od 22,4 rezervisana miliona potrošila 12,4.
Iz Ministarstva saobraćaja nijesu odgovorili na pitanja „Dana“ vezana za nepodnošenja izvještaja.M.S.
Blokirano preko 300 miliona
Ministarstva, opštine, zdravstvene i vaspitno-obrazovne institucije tokom 2016. blokirale su potrošnju oko 300 miliona eura, jer su planirali da potroše 517.700.488,82 eura za javne nabavke, a imali su izdatak od 205.258. 604,34 eura. To je prema analizi koju je radio Institut Alternativa pokazatelj lošeg planiranja tendera, pri čemu najveću štetu imaju građani. U praksi ovaj podatka znači da je 312.441.884 eura bilo „zarobljeno”, jer planirana sredstva za tendere ostaju zamrznuta i ne mogu se koristiti za druge namjene. Ukoliko se novac ne potroši, on se na kraju godine vraća u trezor, a od njega su mogle da se sagrade ili renoviraju škole, bolnice, vrtići, pa čak i da se iskoristi za nedostajuća davanja građanima jer je Vlada tvrdila da nema sredstava za isplaćivanje naknada za majke, pa su ih ukinuli i tako ostavili bez primanja 22.000 porodica. Loše planiranje u javnim nabavkama još je jedan pokazatelj da Crna Gora ima novca, samo što se on ne raspoređuje u interesu građana.