Reformom nastavnih programa u osnovnoj školi crnogorski 15-godišnjaci kasne dvije godine u odnosu na prosjek razvijenih država Evropske unije, jer su nedjeljni boravak djece i učenje smanjeni za 10 odsto. Odbor za obrazovanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, kojim rukovodi akademik Slobodan Backović, organizovao je okrugli sto ,,O promjenama u douniverzitetskom obrazovanju”. Backović je pred akademicima kazao da osnovna škola treba da bude u fokusu nakon promjena nastavnih planova i programa.
– Ovakvom reformom učenici u Crnoj Gori u toku devetogodišnjeg školovanja nastavu pohađaju jednu godinu manje od učenika u zemljama OECD-a. Osim toga, naši 15-godišnjaci zaostaju dvije godine učenja u odnosu na prosjek OECD-a (jedna godina je posledica niskog kvaliteta obrazovanja) i oko polovine ove učeničke populacije nedovoljno je funkcionalno pismeno. Najveći efekti na postignuće učenika mogu se dobiti uticajem na efektivnost nastavnika, opremljenost škola i rukovodioce škola. Promjenom nastavnog plana i predmetnih programa za osnovnu školu u 2017. godini, nedjeljni broj časova i predmetnih programa smanjen je za 10 odsto, s tim da je količina gradiva po jednom času ostala ista, ali nije postignuto rasterećenje učenika, već su nedjeljni boravak i učenje djece smanjeni za 10 procenata. Takođe, smanjen je i broj časova iz svih predmeta, osim iz fizike, hemije, fizičkog, a kao obavezni ukinuti su građansko vaspitanje i nadgledano učenje – ističe Backović.
On objašnjava da su neke od posledica i pitanje novih udžbenika, zalihe starih, promijenjena norma nastavnika, kao i nejednaka norma za iste predmete.
– Imajući sve ovo u vidu, postavlja se pitanje da li se ideja o ,,rasterećenju” učenika mogla realizovati produženjem nastavne godine za 10 odsto, s tim da se nastavni plan i nedjeljna norma ne bi mijenjali, kao ni udžbenici, pritom nastavnici ne bi imali dopunsku obuku – zaključio je akademik Backović.
Backović navodi da, kada se govori o uslovima boravka djece u školama u Crnoj Gori, 23 osnovne škole rade sa više od 1.000 učenika, samo u Podgorici njih 13 rade u najmanje tri smjene.
– Optimalan broj za kvalitetna postignuća učenika je do 700. Osim toga, višesmjenski rad znatno utiče na niska postignuća učenika i predstavlja poseban problem za zaposlene roditelje. Poređenja radi, međunarodno iskustvo ne poznaje višesmjenski rad osnovnih škola jer djeca imaju cjelodnevni boravak u školama. To podrazumijeva časove, odmor sa obrokom, završavanje zadataka i druge aktivnosti: sport, umjetnost itd. Stoga, znatno poboljšanje kvaliteta osnovnog obrazovanja moguće je, kako pokazuje međunarodno iskustvo, postepenim prelaskom na cjelodnevni boravak djece u školama – smatra Backović.
D.B.
Neophodan cjelodnevni boravak
Backović kaže da u Crnoj Gori treba početi sa ,,pilotiranjem” cjelodnevnog boravka djece u školama koje rade u jednoj smjeni.
– Projekat bi trebalo da sadrži: koji uzrast učenika će biti u cjelodnevnom boravku, dnevni raspored i aktivnosti nastavnika i učenika, ishranu i broj zaposlenih učitelja i nastavnika. Međutim, ovaj predlog je za sada odbijen od predstavnika Ministarstva prosvjete – ističe Backović.