Vlada, odnosno Ministarstvo finansija, očigledno ne mogu funkcionisati bez uredbe o odlaganju naplate poreskih i neporeskih potraživanja. Nakon što su je početkom 2017. godine ukinuli Zakonom o reprogramu poreskog duga, pa je opet poslije pola godine donijeli kako bi firmama koje nisu potpisale reprogram omogućili plaćanje na rate, na poslednjoj sjednici su usvojili uredbu koja se odnosi na poreski dug nastao poslije 15. februara 2017. godine.
Prvobitna uredba, po kojoj se moglo odložiti plaćanje poreza na godinu ili platiti na 12 rata, nije poštovana, pa se dešavalo da preduzeća ne poštuju rješenje Ministarstva finansija, ali da se ne aktiviraju ni garancije ni mjenica. Novom uredbom, koju je donio resor koji vodi Darko Radunović, predviđeno je omogućavanje plaćanja poreskog duga na 24 rate i odlaganje naplate na šest mjeseci.
Potpredsjednik Demokrata Momo Koprivica je kazao da je donošenje ove uredbe nastavak dekretomanije, odnosno umnožavanja uredbi izvršne vlasti kojima se dobrim dijelom poseže u zakonodavni domen.
– Vlada ovim ozbiljno narušava ustavni princip hijerarhije pravnih akata.To se čini kako bi Vlada na mala vrata i bez javne rasprave regulisala stvari na način koji odgovara njoj i njenim favoritima. Ovakav način regulisanja veoma važne materije predstavlja kako pravni, tako i politički i ekonomski problem. Očigledno je da Vlada nema konzistentnu poresku politiku, niti strategiju za rješavanje veoma složenog problema kakav je nagomilani poreski dug, te otud vrši česte izmjene propisa ili donosi posve nove, bez detaljnih pravno-ekonomskih analiza. Ipak postoji jedna konstanta, a to je želja da se politički kontroliše privreda. I ovaj propis je kombinacija ustupaka i diskrecione ocjene državnih službenika, što omogućava nagrađivanje onih privrednika koji su dirigovano pritiskali svoje zaposlene u prethodnim izbornim ciklusima ili davali priloge za kampanje vladajuće partije. O neozbiljnosti i lošim namjerama aktuelne vlasti posebno govori to što jednu istu materiju čas reguliše zakonom, a čas uredbama – ocijenio je Koprivica za „Dan“.
Prema njegovim riječima, ova uredba je najuvjerljiviji pokazatelj lošeg ekonomskog stanja jer ukazuje da veliki dio privrede nije u stanju da redovno i u skladu sa zakonom izmiruje svoje poreske obaveze.
– Ako se čestim izmjenama poreskih propisa dodjeljuju privilegije, to može biti izvor velike finansijske nediscipline i moralnog hazarda. Nije dobro da se stvaraju očekivanja da su neminovni ustupci jer to vodi slabljenju podsticaja da se izvrše svoje obaveze. To takođe vodi i neodgovornom ponašanju usled formiranja uvjerenja da je sopstvene obaveze i troškove moguće odložiti i manipulisati njima. Privrednicima tada slabe i motivi da realno sagledavaju svoj ekonomski položaj i poslovne učinke – rekao je Koprivica.
Ovaj propis, kako je ocijenio, pati i od brojnih regulatornih manjkavosti i neodređenosti, a prije svega od normativne nekompletnosti jer ne reguliše posledice neizmirenja poreske obaveze pod povlašćenim uslovima.
– To će pojačati neiskrenost pojedinih privrednika u nastojanju da što duže prolongiraju izvršenje svojih poreskih obaveza. Dalje, smatram i da je dodatan nedostatak ovog propisa to što ne postavlja barijeru za korišćenje ove privilegije preduzećima koja su koristila slične privilegije i u ranijem dužem periodu. Zaista je ekonomski neutemeljeno poslovno bitisanje onog subjekta koji u dužem periodu ne može organizovati svoje ekonomske aktivnosti na način da može izmiriti svoje poreske obaveze. No, aktuelna vlast tako u kontinuitetu na aparatima drži svoje favorite zaslužne za njeno održanje – zaključio je Koprivica.
D.M.