P
ovišen holesterol u krvi predstavlja jedan od glavnih faktora rizika za razvoj infarkta miokarda i moždanog udara. S obzirom na to da je holesterol uglavnom proizvod zasićenih masti iz hrane, statistike pokazuju da su bolesti koje nastaju usled povišenog holesterola najčešće posljedica nepravilne ishrane, a svega pet odsto uslovljeno je nasleđem, i to su primarni poremećaji.
Drugu grupu, kako za „Dan” objašnjava nutricionista Jasna Vujičić, čine sekundarni poremećaji i nastaju u sklopu drugih bolesti – dijabetesa, gojaznosti, smanjene funkcije štitne žlijezde, ili kao posljedica upotrebe nekih ljekova ili alkohola.
– Masnoće u krvi nalaze se u obliku triglicerida i holesterola – podsjeća nutricionista Vujičić. - Holesterol se u krvi nalazi u više oblika. LDL holesterol, odnosno „loš holesterol” je najodgovorniji za napredovanje procesa ateroskleroze i sužavanje krvnih sudova, dok HDL holesterol, odnosno „dobar holesterol” smanjuje taloženje štetnog holesterola u arterijama i usporava proces ateroskleroze. Povećane vrijednosti holesterola dovode do nakupljanja masnih naslaga na zidovima krvnih sudova, što dovodi do njihovog sužavanja, a kada se tako sužen krvni sud začepi krvnim ugruškom prekida se dotok krvi i nastaje infarkt miokarda, moždani udar ili bol u donjim ekstremitetima. Inače, holesterol je po hemijskoj strukturi monohidroksilni, ciklični, nezasićeni alkohol. Dokazano je da se dvije trećine stvara u organizmu sintezom iz zasićenih masnih kisjelina u jetri (endogeni holesterol), a jedna trećina se unosi hranom (egzogeni). Kao i sve druge vrste alkohola, i holesterol se vezuje za masne kisjeline i u takvom esterifikovanom obliku transportuje se putem krvi do organa.
Šta utiče na povišen nivo holesterola u krvi?
– Visok unos holesterola putem hrane, veći unos zasićenih masnih kisjelina, prekomjerni energetski unos i količina i štetni efekti trans izomera nezasićenih masnih kisjelina. Svako povećanje od 100 mg u hrani dovodi do porasta za 0,21 do 0,26 mmol/l holesterola u krvi, koji je u 85 odsto slučajeva posljedica povećanja aterogene LDL funkcije. Dakle, smanjenjem unosa holesterola u hrani smanjiće se nivo LDL – frakcije. Istovremeno bi trebalo smanjiti unos zasićenih masnih kisjelina koje su polazna osnova za njegovu sintezu. Povećanje holesterola u LDL frakciji je štetno, jer se on taloži u ćelijama i dovodi do promjena (gomila se i na arterijama stvarajući plak), a povećanje u HDL je dobro jer se tako on transportuje do jetre na ponovnu preradu ili uklanjanje iz organizma.
Koja je uloga holesterola u metabolizmu hrane?
– Količina holesterola u fiziološkim granicama ima važnu ulogu u metabolizmu hrane. Učestvuje u stvaranju žučnih kisjelina (to su, zapravo, njegovi derivati) koji imaju ulogu u varenju i iskorišćavanju masti u organizmu. Učestvuje i u stvaranju nekih hormona i antigena. U namirnicama se obično nalazi u slobodnom obliku i u obliku estara holesterola sa masnim kisjelinama (holsteridi). U namirnicama životinjskog porijekla nalazi se u obliku estara. Pod dejstvom crijevnih lipaza transformiše se u slobodan holesterol i slobodne masne kisjeline u odnosu 1: 3.
Koji su najvažniji izvori holesterola koje uzimamo kroz hranu?
– To su mozak, žumance, jetra, bubrezi, jezik, srce, riblja ikra, punomasno mlijeko i svi proizvodi od punomasnog mlijeka, majonez i umaci na njegovoj bazi, meso i mesne prerađevine, životinjske masti (loj, svinjska mast, guščija, pačija i kokošija mast), pekarski i poslastičarski proizvodi sa jajima i mastima.
Šta savjetujete osobama koje imaju povišen holesterol, kako da se hrane da bi nivo ove masnoće doveli u granice optimalnih vrijednosti?
– Da bi snizili nivo holesterola, a prije svega LDL frakcije potrebno je da promijene način ishrane i da izbace faktore rizika. To u prvom redu znači odricanje od masne hrane i uvođenje zdrave hrane i zdravih načina pripreme. Favorizujte kuvano, dinstano i suvopečeno, a nikako prženo u masti ili dubokom ulju. Uvedite dosta povrća i voća u ishranu, prije svega niskokaloričnih namirnica sa dosta vlakana. Zamijenite životinjske masnoće i namirnice u kojima se one nalaze biljnim masnoćama, u kojima nema zasićenih masnih kisjelina. Možete uvesti i ribu, a umjesto masnog mesa koristite nemasno. Smanjite upotrebu kuhinjske soli, a umjesto bijelog hljeba, peciva i tjestenina uvedite integralne proizvode i pahuljice koje sadrže biljna vlakna. Budite veoma restriktivni prema slatkišima, jer i oni sadrže zasićene masnoće, pa je zato najbolje da ih izbjegavate. Takođe, uvedite svakodnevnu fizičku aktivnost. Najzad, ukoliko vam je potrebno, posavjetujete se sa ljekarom ili nutricionistom, a ako već koristite ljekove, nikako ih ne izbacujte bez prethodne konsultacije sa doktorom.
Snežana Moldovan
Idealne vrijednosti
-Poželjno je da ukupni holesterol bude manji od pet mmol/l, LDL holesterol bude manji od tri mmol/l, HDL holesterol veći od jedan mmol/l, a da trigliceridi budu manji od 1,7 mmol/l – ističe nutricionista.