-​Prema istraživanju rađenom za potrebe Instituta Alternativa u prošloj godini, tek otprilike četvrtina građana smatra da su obrazovanje, sposobnosti i iskustvo kandidata presudni u postupcima zapošljavanja. Čak njih 62 odsto, odnosno 56 procenata, ključnu ulogu pripisuje prijateljskim i rodbinskim, odnosno političkim vezama, navodi se u primjedbama i sugestijama Instituta alternativa na Nacrt nacionalnog akcionog plana za sprovođenje incijative partnerstvo za otvorenu upravu u Crnoj Gori do 2020. godine.
Ova NVO predlaže da Ministarstvo finansija sa Zajednicom opština treba da uradi obrazac lokalnih budžeta za građane, kako bi postepeno sve lokalne samouprave uvele praksu objavljivanja budžeta u formatu prilagođenom građanima.
– Preduslov za suštinsku participaciju građana u odlučivanju o budžetu lokalnih samouprava predstavlja razumijevanje planiranih budžetskih prihoda i rashoda. Samim tim, prije raspisivanja javnih rasprava o lokalnim budžetima, čije je sprovođenje propisano Zakonom o lokalnoj samoupravi, nacrti odluka o budžetu treba da budu dostupni u formi razumljivoj građanima.
Takođe, usvojene odluke o budžetu treba da budu predstavljene u zasebnom formatu budžeta za građane – navodi iz IA.
Ističu da je stanje lokalnih javnih finansija zabrinjavajuće, kao i transparentnost lokalnih budžeta, imajući u vidu da je nemoguće na svim internet stranicama lokalnih samouprava pronaći osnovne informacije o budžetu.
– Veća uključenost građana u budžetski ciklus i veća transparentnost je uvod u veću kontrolu javne potrošnje na lokalnom nivou, koja je prepoznata kao neophodna i od strane Vlade, i civilnog društva, ali i međunarodnih aktera. Predloženo uvođenje praksi objavljivanja budžeta za građane na lokalnom nivou bi zbog toga dalo značajan podstrek građanskoj participaciji. Komplementarno je obaveza izrade budžeta za građane na centralnom nivou, koja je potvrđena Zaključcima donijetim na šestom sastanku Posebne radne grupe za reformu javne uprave, koju čine predstavnici Evropske komisije i Vlade Crne Gore – kažu u IA.
Javna uprava, bez izmjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama, otvaranja podataka o javnoj potrošnji i omogućavanja građanima da budu ravnopravni učesnici u razvoju javnih politika, ostaje zatvorena za suštinska pitanja od interesa za građane, ocjenjuju u Institutu Alternativa (IA). Građani, kako navode, nemaju uvid u potrošnju novca iz tekuće budžetske rezerve, iako se radi o iznosu koji na godišnjem nivou, u prosjeku, iznosi 20 miliona eura. Ta nevladina organizacija uputila je Ministarstvu javne uprave 15 predloga sa ciljem unapređenja akcionog plana koji Ministarstvo javne uprave priprema u okviru globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu.
– Ukidanje poreske i poslovne tajne kao osnovu ograničenja pristupu informacijama treba uvesti kao prioritetnu mjeru otvaranja uprave. Sadašnja praksa državnih organa je da informacije od prevlađujućeg javnog interesa proglašavaju poreskom i poslovnom tajnom. Time se organi, koji su prvenstveno u službi građana, izjednačavaju sa privatnim kompanijama, a javnost ostaje uskraćena za podatke koji su vrlo važni za procjenu njihove efikasnosti. Dostavili smo i ostale predloge za unapređenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Između ostalog, predlažemo propisivanje nadležnosti Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da poništi tajnost podataka, ukoliko oznaka tajnosti nije dovoljno osnovana, kao i vraćanje obaveze da Agencija može da odlučuje po žalbama u prvom stepenu – precizirali su iz IA.
Samo tokom prošle godine Vlada je, između ostalog, isplatila skoro 2,5 miliona eura građanima za poboljšanje njihove materijalne situacije, po njihovim zahtjevima.
– Dodatno je još više od milion eura isplaćeno građanima za liječenje i školovanje. Kako bi se osigurao jednak tretman svih građana u njihovim odnosima sa upravom i poboljšao integritet odlučivanja o raspodjeli budžetske rezerve, objavljivanje ovih odluka je od velike važnosti. U suprotnom, sumnje u potencijalne političke i druge zloupotrebe ovih sredstava ostaju opravdane – objasnili su iz IA.
U toj NVO smatraju da bi postojanje kataloga usluga koje pružaju organi državne uprave, lokalne samouprave i organizacije koje obavljaju javna ovlašćenja u velikoj mjeri olakšao građanima pristup osnovnim informacijama o tome koje su im usluge dostupne.M.S.