Ukupno devet od 13 tužilaštava u državi u poslednje tri godine nije imalo u radu nijednu krivičnu prijavu koja se odnosi na zloupotrebu službenog položaja i korupciju u sektoru javnih nabavki, pokazuju podaci koje je NVO MANS dobila po osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama. Toj NVO nijesu za sad odgovorila još četiri tužilaštva.
Da je stanje u oblasti javnih daleko od idealnog pokazuju i upozorenja iz Evropske komisije, koja je u poslednjem izvještaju ocijenila da na tom polju imamo umjeren napredak, te se od Crne Gore traži da se ta oblast uskladi sa standardima Evropske unije. Prijava za korupciju i konflikt interesa ima, a to potkrepljuje činjenica da je Uprava za javne nabavke od 2015. do 20. decembra ove godine primila i proslijedila na dalje postupanje 13 prijava za korupciju i sukob interesa.
Samo do decembra 2018. prijavljene su četiri povrede sukoba interesa i dvije sumnje u korupciju.
Prema riječima Ines Mrdović iz NVO MANS, Uprava za javne nabavke u svojim godišnjim izvještajima propušta da kaže kakva je sudbina tih prijava i na šta su se one konkretno odnosile.
– Sa druge strane, podaci NVO MANS koji su prikupljeni na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama pokazuju da je u periodu od poslednje tri godine od 13 tužilaštava kojima smo uputili zahtjeve devet odgovorilo i oni su saopštili da u poslednje tri godine nije bilo krivičnih prijava u vezi sa zloupotrebom službenog položaja, a iz domena javnih nabavki. Još čekamo četiri tužilaštva – ističe Mrdovićeva.
Ona pojašnjava da je inspekcija za javne nabavke samo lani naplatila oko 17.000 eura novčanih kazni zbog različitih nepravilnosti koje su vezane za postupke javnih nabavki.
– Sve to pokazuje da bukvalno nema nikakvih rezultata i da su oni jako ograničeni, kada je u pitanju borba protiv korupcije u domenu javnih nabavki. To posebno kada imamo u vidu da je u 2017. vrijednost javnih nabavki dostigla sumu od 522 miliona eura, a u poslednje tri godine vrijednost javnih nabavki je značajno porasla sa 327 miliona na 522. Odnosno, bilježimo povećanje od čak 37 odsto, a sa druge strane ispada da je sve čisto, što je paradoks – smatra Mrdovićeva.
Ona ističe da metodologija EU pokazuje da 13 odsto utroška za javne nabavke može da bude trošak korupcije.
– To je omjer koji se koristi za zemlje EU koje su u odnosu na Crnu Goru mnogo uređenije i gdje je korupcija zvanično manje prisutna. Ako bi tu metodologiju primijenili kod nas, to bi značilo da je trošak korupcije u Crnoj Gori na trošak od 522 miliona eura negdje oko 70 miliona eura. Ipak, mi nemamo nikakvih rezultata kada je u pitanju borba protiv korupcije i proizilazi da je kod nas sve čisto. To je paradoks – podvlači Mrdovićeva.
U Upravi za javne nabavke kažu da je pravilnikom o metodologiji analize rizika u vršenju kontrole u postupcima javnih nabavki, utvrđena metodologija analize rizika u vršenju kontrole u postupcima javnih nabavki, sa ciljem proaktivnog djelovanja u prevenciji i ranom otkrivanju koruptivnih radnji i drugih djela sa obilježjem korupcije. Naručilac je, kako kažu, u obavezi da vodi evidenciju o kršenju antikorupcijskih pravila.
– Na osnovu podataka iz antikorupcijske evidencije naručilac sačinjava izvještaj o kršenju antikorupcijskih pravila i jednom godišnje, do 31. decembra tekuće godine dostavlja Upravi za javne nabavke. Izvještaj za 2016. godinu dostavila su 602 obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama, pri čemu nije zabilježen nijedan slučaj korupcije, dok 14 obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama isti nije dostavilo. Uprava je spisak sa imenima institucija dostavila Upravi za inspekcijske poslove na dalje razmatranje odgovornosti po ovom osnovu u skladu sa zakonom – kažu u Upravi.
M.S.

---

Prijave idu Agenciji i policiji
Kada je u pitanju borba protiv korupcije, Uprava se bavi preventivnim mjerama.
– Na našem Help desku je 2016. bilo šest anonimnih prijava, savjet UzJN po istim je dat i upućen prema drugim organima prije svega Agenciji za sprečavanje korupcije, Upravi policije i drugim organima. Na adresu UzJN stigle su dvije prijave korupcije. Prva koja se odnosi na bankarsku garanciju, za koju lice koje je prijavilo smatra da je falsifikovana i druga koja se odnosi na tendersku dokumentaciju, gdje lice koje je prijavilo smatra da je došlo do zloupotrebe načela obezbjeđivanje konkurencije i načelo ravnopravnosti. Uprava je oba predmeta proslijedila nadležnim organima na dalje utvrđivanje činjeničnog stanja, kao i tačnosti navoda iz spisa predmeta dostavljenih Upravi – navode iz Uprave.