Samo u onim slučajevima gdje je neophodno da se spriječi činjenje krivičnog djela ili da se istraži krivično djelo, kada tužilac ili policija nemaju drugi način da to učine, može se tražiti da se otkrije izvor informacija, ali to su jedini izuzeci, poručio je ekspert Savjeta Evrope (SE) Žan Barata na jučerašnjem okruglom stolu o Nacrtu zakona o medijima. On je rekao da je stav SE da izvori moraju biti zaštićeni, uz samo par izuzetaka.

– Izuzeci su vrlo ograničeni i država ne može da koristi opšte principe, poput nacionalne bezbjednosti, zdravstva, javnog reda i mira kako bi opravdali i ograničili zaštitu izvora – naglasio je on.

Govoreći o Fondu za podsticanje pluralizma, Barata je kazao da država može finansirati privatne medije, ali pod određenim principima. Kako je rekao, sve mora biti transparentno i svi imaju pravo da znaju kako je taj novac distribuiran.

– Najbitnije je da se fondom nezavisno upravlja, a ko će upravljati najbolje da se odluči interno. To ne mora da bude regulatorno tijelo i ovdje je funkcija malo drugačija u odnosu na onu koju ima regulatorno tijelo – objasnio je on.

Ekspert smatra da predložena registracija medija može biti opasna ako je obavezna, te da treba da bude na volonterskoj osnovi.

Tanja Smokvina, ekspert SE, poručila je da izmjena svih medijskih zakona mora biti sinhronizovana, jer može doći do stvaranja pravnih praznina. Njena je ocjena da je pravo na ispravku široko postavljeno, te da stvara mogućnosti interpretacija da se ispravka može zahtijevati ako nije vezana samo za netačnosti.

Ministar kulture Aleksandar Bogdanović poručio je da će kredibilni mediji afirmisati kredibilnu javnost, prepoznujući javni interes kao svrhu demokratskog društva. Objasnio je da je Nacrtom zakona predviđen širok spektar novih rješenja. Kako je istakao, zakon će ponovo slati na mišljenje SE i Evropskoj komisiji.

Mariz Davije, šefica OEBS-a u Crnoj Gori, kazala je da proces harmonizacije zakona ima punu podršku Misije OEBS-a.

Predstavnik Medijske asocijacije jugoistočne Evrope (MAJE) Vuk Maraš ocijenio je tokom rasprave da Fond za podsticanje pluralizma, kako je sada koncipirano, „više izgleda kao fond koji je formiran za podršku režimskim medijima, nego fond koji bi podsticao pluralizam medija”. Smatra da je problematičan način raspodjele sredstava, te da je njihov predlog da se formira nezavisna komisija koja će o tome odlučivati.

– Nikome ovdje nije cilj da se finansiraju fantomski mediji, koji služe kao pamfleti partije na vlasti. Samoregulaciju ne bi trebalo da finansira država, zato što je ona stvar etike – poručio je on.

Član Radne grupe za izradu zakona Mila Radulović kazala je da se zalažu da se direktno primjenjuju Evropska konvencija o ljudskim pravima i praksa Evropskog suda u Strazburu, ali da u naš zakon treba unijeti odredbu da u izuzetnim situacijama novinari moraju otkriju svoje izvore.

– Ne sužavajte nam prava jer bi dio nas završio u zatvoru zbog ovih odredaba – poručila je ona.

Član Radne grupe Ranko Vujović rekao je da se u poslednjih mjesec dana pojavila kampanja protiv finansiranja samoregulacije, tvrdeći da u radnoj grupi niko nije bio protiv toga, što je negirala Radulovićeva.

Novinarka Duška Pejović pitala je da li je u nacrtu zakona data uska definicija dužne novinarske pažnje u odnosu na praksu Evropskog suda za ljudska prava.

Član Radne grupe Aneta Spaić kazala je da su prilikom izrade zakona pred sobom imali srpski, hrvatski i slovenački zakon. Prema njenom mišljenju, zaštita izvora, kako je sada postavljena, rješenje je koje je apsolutno, kao pravo na život.

Željko Rutović iz Direktorata za medije u Ministarstvu kulture kazao je da ni u jednom komentaru tokom rasprave nije čuo da je narušen ijedan međunarodni standard predloženim rješenjima iz nacrta. Rekao je da se zakonom moraju propisati ograničenja u zaštiti novinarskih izvora.

A.O.

---

Dobar sistem ombudsmana
Ekspert Savjeta Evrope Žan Barata objasnio je da postoje dvije vrste samoregulacije, od kojih je jedna interna, kroz sistem ombudsmana.

– Ona se može naći u mnogo zemalja i dobar je sistem. Sistem ombudsmana je dobar. Mnoge zemlje imaju sisteme eksterne samoregulacije i obično je ona bolja, jer je interna rezultat interne diskusije. Da bi sistem eksterne samoregulacije bio uspješan najvažnije je da ima moralni integritet koji prihvataju svi mediji. Samoregulacija je korisna i dobra za sve – naglasio je on.

Njegovo mišljenje je da nije uloga legislatora da definišu dužnu novinarsku pažnju.