Uprkos deklarativnim ocjenama da je članstvo u EU nadohvat ruke, Crna Gora 9. maj – Dan Evrope – dočekuje kao zemlja zarobljenih institucija, zemlja brzorastućeg javnog duga i nefunkcionalne ekonomije, ali i kao duboko podijeljeno društo, gdje vlast produkuje netolerantan odnos prema drugačijem mišljenju, ocijenili su iz opozicionih stranaka.
Francuski zvaničnik
Robert Šuman predstavio je 9.maja 1950.godine svoj predlog kreiranja organizovane Evrope. Taj predlog, poznatiji kao „Šumanova deklaracija“, smatra se početkom onoga što je danas poznato kao Evropska unija.
Mada je Crna Gora u odnosu na druge zemlje u regionu formalno najviše napredovala u procesu pregovora sa EU, čini se da je i za nju datum pristupanja i dalje veoma daleko.
Poslanik Demokratske Crne Gore
Momo Koprivica rekao je za „Dan” da se ni ovog 9. maja vlast ne može pohvaliti boljim učinkom na planu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. On je istakao da bez vladavine prava nema napretka na planu evropskih integracija, a stanje u crnogorskom pravosuđu je ocijenio kao očajno.
– Pritom, gotovo da nema osuđujućih presuda u slučajevima visoke korupcije, a na ulicama bijesne mafijaški obračuni u kojima stradaju i nedužni građani, tako da su pravna sigurnost i bezbjednost građana dramatično ugrožene – kazao je Koprivica.
Kako je dodao, u ekonomskom sistemu na naplatu dolaze projekti favorizovanja burazerskih preduzeća.
– Favorizovanje te klase kvazipreduzetnika sputalo je slobodnu konkurenciju na tržištu i devastiralo podsticaje ljudima koji imaju ekonomsko znanje da investiraju, proizvode i razmjenjuju. Tako je domaća privreda ostala bez one zdrave dinamike koja je neophodna za izgradnju funkcionalne ekonomije. Naša zemlja ima potencijal da izgradi funkcionalnu ekonomiju po evropskim mjerilima, ali su je sputale i okovale neodgovorna vlast i organizovane kriminalne grupe – rekao je Koprivica.
Crna Gora je pregovore sa EU počela još na ljeto 2012.godine, a do danas nijesu otvorena ni sva od 33 pregovaračka poglavlja, a kamoli da se govori o tome da uskoro počne njihovo zatavarnje.
Analitičar
Boris Marić smatra da Crna Gora nije iskoristila šansu da kroz pregovore sa EU ojača institucije, pa da jake institucije onemoguće partitokratiju i da doprinesu uspostavljanju sistema vladavine prava.
– Crnogorsko društvo je danas apatično i pod velikim pritiskom političke krize. Ne postoji potreban društveni dijalog, već postoje društveni sukobi i podijeljenost. Evropske integracije su još šansa za uspostavljanje suštinskog reformskog procesa, koji je neophodan da bi crnogorsko društvo dobilo potrebnu održivost – istakao je Marić.
Crna Gora je zahtjev za status kandidata za članstvo u EU podnijela još 2008.godine, a skoro 11 godina kasnije nema nikakvih kredibilnih procjena kada bi članstvo moglo da bude ostvareno. Ni plan EU da prva naredna članica uđe 2025.godine nije garancija, već samo mogućnost.
Funkcioner Građanskog pokreta URA
Bojan Jevrić smatra da Crna Gora i ovogodišnji Dan Evrope dočekuje samo deklarativno okrenuta integraciji u red zemalja Evropske unije. On je naglasio da je u praksi vladajuće partije evidentan nedostatak čvrste volje za dostizanje vrijednosti zemalja moderne i razvijene Evrope.
- O tome svjedoče i razni izvještaji sa relevantnih adresa o stanju crnogorskog društva. Nedavno je o tim poraznim rezultatima dosta rečeno i u izvještaju američke organizacije „Fridom haus”, a koliko smo napredovali u integracijama ka EU možda najbolje opisuje to što smo do sada zatvorili samo par pregovaračkih poglavlja, koja se zatvaraju po automatizmu za sve članice koje su pristupale EU. To je rezultat nakon 12 godina od potpisivanja sporazuma o stabilizicaji i pridruživanju i sedam godina od početka pregovaračkog procesa– kazao je Jevrić.
M.V.
boks:
Đukanović: Ima i drugih igrača u regionu koji nude alternative
Crnogorski predsjednik
Milo Đukanović (DPS) juče je na konferenciji EBRD u Sarajevu saopštio da mora postojati svijest da su se na Balkanu pojavili treći igrači koji nude alternative sa platformi suprotstavljenih evropskom sistemu vrijednosti.
– Moramo nastaviti sa beskomprimisnim reformama jer je to jedini način da učinimo naše ekonomske sisteme dovoljno atraktivnim i privlačnim za strateške partere čiji su ne samo novac nego i vještine potrebni – naveo je Đukanović.
On je dodao da je ta strategija bez alternative i da ona nije strategija Balkana, već mora biti prihvaćena kao strategija Evrope.
– Evropa treba to nedvosmisleno da saopšti i da napravi sledeći korak, jer nije dovoljno ponavljati „vrata su otvorena“, mora se napraviti jasan akcioni plan za Zapadni Balkan. Treba u najkraćem roku realizovati reforme, usvojiti standarde i prođi kroz ta evropska vrata – kazao je Đukanović.
On je naveo da se mora rješavati problem deficita znanja, kako bismo novim generacijama stvorili uslove da sjutra mogu biti konkurentni na tržištu rada Evrope i razvijati infrastruktura sa EU.