Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Vučinić osumnjičen za utaju 5,8 miliona * Učenik izboden u školskom dvorištu * Za otpremnine fali 12,5 miliona * Švercerima javljali gdje su patrole * Donald Tramp tražio uslugu za uslugu od Ukrajine * Uslov borba protiv pranja novca * Đukanović i Tači ruše Vučića
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-11-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Miodrag Lekić, predsjednik Demosa:
– Vlada pospješuje stambenu korupciju.

Vic Dana :)

Momak u taksiju jede čokoladu i taksista mu kaže: „To će ti uništiti zube.”
Momak odgovara: „Moj djed je živio 102 godine.”
„Zato što je jeo čokoladu?”, pita taksista.
„Ne, nego zato što je gledao svoja posla!", momak će otresito.


Učitelj kaže djeci: „Djeco, napišite za domaći zadatak malo duži tekst od 200 riječi. Pisaćete o tome kako ste proveli vikend."
Perica je domaći zadatak ovako napisao:
„U subotu sam crvenom bojom obojio klupu u dvorištu. To je devet riječi. Ostalih 191 riječi izgovorio je moj tata, kad je na tu, tek obojenu klupu, sjeo! Ne smijem napisati šta je sve izgovorio."







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2019-11-20
Autoritarnost negira pravnu državu
Autoritarnost negira pravnu državu Građanin ima značaj u političkoj pozornici samo ukoliko se pojavljuje kao pripadnik neke stranke ili njen glasač i simpatizer, odnosno njihov podanik
-Piše: Nik Gašaj

Kada se poluge moći i vlasti nalaze u rukama političke oligarhije i harizmatskih lidera, tada se dolazi do personalizacije pravnog poretka i do diskreditovanja koncepta pravne države. Naime, radi se o uspostavljnju partijske države s autoritarnom, nedjeljivom harizmatskom vlašću, s monopolom vladajuće partije, netolerantnom ideologijom, nerazvijenom pravnom kulturom i dominacijom politike nad svim oblastima društvenog života – koja je u biti poricanje same mogućnosti pravne države. Štaviše, država koja je nastala u takvim uslovima zakonito će se izroditi, i formalno i sadržinski, u antipod pravnoj državi. Jer je to okolnost koja odbacuje osnovne postulate pravne države i konstituiše nedemokratsku partijsku državu koja rukovodi načelom: „Sve je dopušteno onome koji radi u duhu „viših istorijskih intersa“. Ovo je bilo karateristično za vrijeme realsocijalizma, ali to je prisutno i danas u nekim zemljama u postkomunističkom periodu. U tim zemljama politika je bila i ostala iznad prava, odnosno pravo se, po pravilu, svodilo i svodi na sluškinju tekuće politike.

Dominacija političke vlasti ima za posledicu da je u pravnom sistemu pretpostavljeni društveni interes uvijek iznad pojedinačnog građanskog interesa. U tim zemljama, ljudi se dijele na vlastodršce i podanike. S tim u vezi, osnovni postulat pravne države, po kojem su ljudska prava prirodna, neotuđiva prava čovjeka koja mu rođenjem pripadaju, potisnut je predgrađanskim principima po kojima vlast to pravo poklanja ili oduzima, proširuje ili ograničava prema svom nahođenju, zavisno od „datih okolnosti“. No, poznato je, da bez ljudskih prava nema građanina, postoje samo podanici. Neki pravni poreci se sistemski i sistematski odriču građanina, zapravo, ne poznaju političku kategoriju građanina u pravom smislu. Oni na mjesto individue stavljaju partiju. Pojedinac u njima sam za sebe ne predstavlja vrijednost, on znači nešto samo kao nerazdvojni član neke političke partije. U njima on, navodno, nalazi pribježište i zaštitu.

Građanin ima značaj u političkoj pozornici samo ukoliko se pojavljuje kao pripadnik neke stranke ili njen glasač i simpatizer, odnosno njihov podanik. U partijskoj državi bitno je izmijenjena pozicija prava i zakona, jer se gubi svaka razlika između prava, zakona, uredbe ili naredbe. Sve je to dato u jedinstvenom pakovanju, tj. na volju vladajućoj partiji ili koaliciji, odnosno političkom lideru. Pritom, pozivanje nekih vlastodržaca i zakonodavca na načelo podjele vlasti svojevrsna je ideološko-politička mimikrija koja prikriva činjenicu da stvarna podjela vlasti ne postoji. Pored toga, podjela vlasti ne može biti brana protiv uzurpacije, jer je vlast već višestruko uzurpirana. Zatim, podjela vlasti ne služi zaštiti poličkih prava građana, ukoliko je ona u svim svojim instancama socijalno i ideološko jednorodna, ili postulira da je jednorodna – priziv uložen na jednu instancu zbog zloupotreba koje jepočinila druga lišen je bilo kakvog smisla. Moć odlučivanja i moć sprečavanja u takvom poretku nalaze se izvan i iznad trougla u kojem su formalno raspoređene i samo se trenutnim interesima ili hirovima vlastodržaca ima zahvaliti što se efektivna vlast povremeno pojavljuje na ovom ili onom mjestu.

Zaštita jednakosti građana pred zakonom se dovodi u pitanje ukoliko se sudska vlast svede na ispostavu nosilaca političke moći. To se dešava u uslovima monopola partije na vlasti. Stoga, oživotvorenje pravne države implicira radikalnu reformu cjelokupnog političkog sistema i zavisi od cijelog niza faktora ekonomske, političke, ideološke i kulturne prirode. Ukoliko ovi uslovi nisu ispunjeni, zaklinjanje u pravnu državu postaje dio verbalih rituala-izgovaranja sakralnih riječi slično rimskoj stipulaciji („spondeste-spondeo“) ili srednjovjekovnoj promisornoj zakletvi („per Deum jure...“).

U tom smislu može se govoriti o nužnim i dovoljnim uslovima (elementima) konstituisanja pravne države u postkomunističkim zemljama. Nužni, minimalni elementi za uspostavljanje pravne države sastojali bi se u sledećem: „umjesto neograničene vlasti pomoću prava, mora se uspostaviti pravom ograničena vlast; umjesto prevashodno politički strukturisanog društva, mora se uspostaviti pravno- institucionalizovana zajednica; umjesto svemoćne partijske države, koja svojim porijeklom legitimiše ograničavanje i kršenje sloboda i prava čovjeka, mora se uspostaviti država u kojoj su prava i slobode mjera njene pravnosti. Dakle, država kao pravna organizacija postaje pravna država prije svega ukoliko ostvaruje istorijski dostignuti civilizacijski nivo prava i sloboda čovjeka i građanina kao sredstva ograničavanja i konstituisanja političke vlasti. Kao pravno-državni principi najčešće se navode: vezivanje državne vlasti za ustav i zakon, podjela vlasti na funkcionalne oblasti (zakonodavna, izvršna i sudska vlast), vladavina prava i garantovanje osnovnih prava i sloboda. Pored ovih elemenata, kao nužnih za uspostavljanje pravne države u postkomunističkim zemljama, neophodni su i dodatni uslovi kao što su: demokratske institucije i pravi politički pluralizam, pravna sigurnost i jednakost, slobodno tržište i sl. U mjeri u kojoj jedna država na Zapadnom Balkanu, gdje spada i Crna Gora, posjeduje ove nužne i dovoljne uslove može se govoriti da ona u tom stepenu posjeduje atribute pravne države.

Budući da uspostavljanje pravne države u postkomunističkim društvima podrazumijeva čitav splet privrednih, političkih i socijalnih promjena unutar društva koje predstavljaju efikasnu branu protiv etatizma i apsolutizma, jasno je da je taj cilj mnogo kompleksniji nego što to izgleda na prvi pogled. Posebno ako se pravna država ne posmatra kao sistem okova kojima se država okiva, nego kao medijum za oslobađanje produktivnih društvenih potencijala.

(Autor je politikolog)


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"