Statistika govori da se od ukupnog broja novoosnovanih kompanija 70 odsto ugasi u prve tri godine, kazao je za „Dan“ predsjednik Unije poslodavaca (UPCG) Predrag Mitrović.

– Razlozi za to su brojni i različiti, uzrokovani lošim poslovnim odlukama privrednika, a najčešće različitim vrstama ograničenja i biznis barijera koje postoje na nacionalnom i lokalnom nivou. U Crnoj Gori, prosječno mjesečno oterećenje za preduzeće sa jednim zaposlenim iznosi oko 600 eura – i u slučaju da ono u tom mjesecu nije ostvarilo promet. Čini mi se da to vrlo slikovito govori o nivou opterećenosti poslovanja koji, kao takvi, na određeni način destimulišu i osnivanje novih preduzeća – izjavio je Mitrović odgovarajući na pitanje da li su poslodavci u Crnoj Gori najopterećeniji.

– U CG je blokirano oko 18 hiljada računa preduzeća, što čini oko 50 odsto realne privrede. Sa druge strane, veliki problem na koji UPCG godinama ukazuje je i neformalna ekonomija koja učestvuje u rasponu od 30 do 40 odsto u bruto domaćem proizvodu (BDP), što je alarmantan podatak. Iako je poznato da svako smanjenje poreza i doprinosa uvećava budžetske prihode, a smanjuje sivu ekonomiju, CG još uvijek nije pronašla izlaz iz ovog problema. Praksa je pokazala da borba protiv neformalne ekonomije i njenih uzročnika treba da stimuliše one koji spadaju u uredne platiše poreskih i drugih obaveza, i da počiva na poreskoj disciplini i dobrovoljnom izvršavanju zakonskih obaveza. U ovom trenutku, opšti je utisak da realizovane mjere po pitanju borbe protiv neformalne ekonomije nisu vođene u pravom smjeru. Zato konačno treba uvažiti dugo godina zagovaran predlog UPCG po kojem ovaj problem prvenstveno treba rješavati širenjem kruga poreskih obveznika. Sve do tada ne može se očekivati smanjenje nelegalnog poslovanja jer će oni koji se trenutno nalaze na sivom tržištu tu i ostati, a kao takvi biti privilegovani u odnosu na preduzeća koja su registrovana i posluju u skladu sa zakonskom regulativom – pojasnio je Mitrović.

• Kako biste ocijenili poslovni ambijent u Crnoj Gori? Koje su dobre a koje loše strane?

– Uz pohvale na račun evidentnih pozitivnih pomaka prethodnih godina, ipak moram konstatovati da stanje u privredi još nije dobro. To pokazuje praksa domaćih privrednika i brojne prepreke koje su još prisutne i otežavaju redovno funkcionisanje preduzeća – naročito onih iz kategorije malih i srednjih. Postojeće barijere, u prvom redu, prepoznaju se kroz masivnu, skupu i neefikasnu javnu administraciju na nacionalnom i lokalnom nivou, kao i preveliku javnu potrošnju. Zabrinjava i komentar koji čujemo u komunikaciji sa našim članstvom o tome da je svakoj maloj firmi praktično potreban po jedan advokat koji će se baviti samo praćenjem regulative (zbog čestih promjena), a zatim i njenim tumačenjem.

• Vlada neće da smanji opterećenje na zarade, pod izgovorom da će im se tako smanjiti prihodi. Da li ćete i u narednoj godini insistirati na smanjivanju poreskog opterećenja poslodavaca?

– Naravno. Kao i do sada, poreska opterećenja poslodavaca, a posebno opterećenja na zarade, biće pitanja kojima će se UPCG intenzivno baviti i u narednom periodu. Izdvajanja za poreze i doprinose na zarade u našoj zemlji su izuzetno visoka i predstavljaju zaista veliki trošak za poslodavce. Primjera radi, na 100 eura koje isplati zaposlenom, poslodavac ima dodatnih 68 eura raznih dažbina. Takođe, treba podsjetiti i da je Crna Gora jedina zemlja u regionu i jedna od rijetkih u odnosu na zemlje EU, koja nema ni jedan jedini euro od zarade koji nije oporeziv. Iako je UPCG predlagala uvođenje neoporezivog dijela zarade, to još nije prihvaćeno.

Mala i srednja preduzeća su zdravi dio privrede, što znači da njihova održivost ne smije biti dovedena u pitanje. Nažalost, svjedoci smo da se, ranijih godina problem nedostatka javnih prihoda često rješavao povećanjem postojećih ili uvođenjem novih poreskih stopa, što u CG više ne smije biti praksa.

D.M.

---

Privreda ne može izdržati nova poreska opterećenja
Realne mogućnosti crnogorske privrede trenutno su takve da ne dozvoljavaju bilo kakva nova opterećenja, kazao je Mitrović.

– To znači da nam trebaju rješenja koja su djelotvorna, doprinose rastu i održivosti biznisa, a počivaju na osnovama stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta. Stimulisanje razvoja privatnog sektora putem smanjenja opterećenja na zarade i suzbijanja sive ekonomije samo su neke od mjera koje mogu pozitivno uticati na obezbjeđenje nedostajućih budžetskih prihoda – izjavio je Mitrović.


Smanjiti nenamjensku budžetsku potrošnju
Praksa pokazuje da mehanizmi prikupljanja javnih prihoda i mjere kojima ne prethodi detaljna analiza stanja u kom preduzeća posluju, a donose se bez prethodnih konsultacija sa predstavnicima privrede, često rezultiraju rješenjima koja su kontraproduktivna – i za preduzeća i za samu državu, ocijenio je Mitrović.

– Da bi proces izgradnje povoljnog biznis ambijenta bio uspješan, u CG je potrebna veća odgovornost po pitanju javne potrošnje, kao i optimizacija broja zaposlenih u javnom sektoru koji predstavlja izuzetno velik trošak javnih finansija. Izdatke i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava treba redukovati, a zatim isto uraditi sa brojnim fiskalnim i parafiskalnim opterećenjima privrede. Od države se očekuje da od privrede ubira tačno onoliko poreza i drugih nameta koliko zadovoljava osnovnu, minimalnu javnu potrošnju – smatra Mitrović.



”Primjera radi, na 100 eura koje isplati zaposlenom, poslodavac ima dodatnih 68 eura raznih dažbina