Kasni se sa uspostavljanjem institucionalne ravnoteže i koracima kojima će se afirmisati uloga crnogorskog parlamenta u vremenu epidemije korone virusa, smatra pravnik i politički analitičar Boris Marić. Govoreći o tome da li parlament kasni sa usvajanjem vladinog predlloga izmjena zakona o finansiranju političkih stranaka kojima se dozvoljava isplata iz budžetske rezerve u vremenu epidemije iako je izborna godina, on je istakao da je egzistencija mnogih ljudi ugrožena.

– Mi sada imamo situaciju sa nesporno potrebnim i legitimnim mjerama u najvećem dijelu, ali i sa sve izraženijim problemima poštovanja ljudskih prava i mjerama koje bi brzo bar u nekoj mjeri sanirale sve težu egzistencijalnu situaciju mnogih ljudi – kazao je Marić, nekadašnji ministar rada u vladi izbornog povjerenja.

On je dodao da bi parlament već trebalo da je u zasjedanju, a modaliteti su mnogi.

– Vlada treba da ima operativnu ulogu, ali parlament mora dati doprinos u kontroli i stvaranju svih zakonskih pretpostavki za socijalno zbrinjavanje građana, ali i zaštitu njihovih prava – naglasio je Marić.

Šef kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović kazao je za naš list da nema nikakve potrebe za promjenom Zakona o finansiranju političkih partija, prvo zato što ne može biti izborne kampanje u vrijeme trajanja pandemije, a drugo zato što se sredstva iz budžetske rezerve mogu preusmjeriti na budžetsku jedinicu Ministarstvo rada i socijalnog staranja i dalje prema krajnjim korisnicima.

– Kao treće, sredstva iz budžetske rezerve ne treba dijeliti selektivno i samo podobnima, već svima, i to na način da se svakom domaćinstvu sa tri i više članova uplati jedna prosječna zarada, a domaćinstvima sa jednom i dva člana jedna minimalna zarada. Saglasno zvaničnim podacima Monstata sa poslednjeg popisa stanovništva, u Crnoj Gori imamo 116.919 domaćinstava sa tri i više članova, što znači da bi isplata jedne prosječne zarade u iznosu od 524 eura, po podacima Monstata iz januara, zbirno iznosila 61.265.556 eura. Takođe, u našoj zemlji imamo 75.323 domaćinstva koja imaju jednog ili dva člana, što znači da bi isplata jedne minimalne zarade u iznosu od 222 eura zbirno iznosila 16.721.706 eura. Ukupno posmatrano, potrebno je 77.987.262 eura, koje će građani na kraju svakako upumpati u sistem, tako da će ova mjera imati multiplikativni efekat na naš sistem i na našu privredu – naglasio je Bogdanović.

On je objasnio da je ukupan iznos potreban za sprovođenje ove mjere duplo manji od iznosa od 155 miliona koji je ove godine izdvojen za spasavanje vječitog gubitaša Montenegroerlajansa.

– Pomenuti iznos je više nego duplo manji od kamata na kredite koje smo planirali da izmirimo u ovoj godini, a koje iznose preko 164 miliona. Navedni iznos, koji bi činio manje od tri odsto ukupnih planiranih izdataka budžeta, manji je nego sredstva tekuće budžetske rezerve koja u budžetu za 2020. godinu iznose 86 miliona eura. Ova analiza jasno potvrđuje tezu da nema potrebe za izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata osim ako neko ne želi da da legitimitet DPS-u da ponovo zloupotrijebi ta sredstva za pumpanje izbornog rezultata – zaključio je Bogdanović.

M.V.

---

Nikolić bez odgovora
Kako bismo čuli mišljenje Demokratske partije socijalista Crne Gore vezano za ocjene da parlament kasni sa usvajanjem zakona o finansiranju političkih subjekata i ublažavanjem posledica epidemije, uputili smo pitanje portparolu te stranke Milošu Nikoliću. Međutim, on na to pitanje nije odgovorio do zaključenja ovog broja našeg lista.
Iz DPS-a su ranije saopštili da smatraju da su izmjene i dopune zakona o finansiranju političkih subjekata koje je inicirala Vlada korak u pravom smjeru.<