U noći između 29. i 30. avgusta, u 00.45, u podgoričkom naselju Tološi, u Ulici Milana Raičkovića br. 84, porodica ubijenog policijskog inspektora
Slavoljuba Šćekića je paljenjem svijeća na mjestu ubistva obilježila 15 godina od njegovog ubistva.
– Na današnji dan 2005.godine, izašao si iz porodične kuće...pošao si na posao da bi rasvjetljavao neka ubistva i podmetanje eksploziva na hotelu „Splendid“. Sa svima nama si se pozdravio, na neki neuobičajen način...kao da si predosjećao da će to biti poslednji put. Svake godine, na ovaj dan i ovu noć, duša boli, isto kao i onda kad sam te vidjela kako ležiš u lokvi krvi, brate moj... – riječi su koje je u znak sjećanja na svoga brata napisala
Slavica Šćekić.
Kako je nedavno saopštila, opet su na početku, jer, kako ističe, niti su ubice osuđene, niti su licu pravde privedeni nalogodavac i preostali učesnici ovog zločina.
– Višestruko ukidanje presuda i vraćanje na ponovno suđenje izazvalo je kod porodice revolt i ogorčenost na rad sudija, što je doprinijelo da izgubimo svaku nadu da će krivci ikada biti osuđeni. Slavoljubova porodica je postala svjesna da je očigledna žrtva obmane državnih institucija. Država besramno i nezainteresovano ćuti na sramotu, ali i zločin pojedinaca u pravosudnim organima koji su vodili krivični postupak za ubistvo Slavoljuba. Dosadašnjim nereagovanjem na propuste pravosudnih organa stekao se utisak da državu uopšte nije briga za ubistvo mog brata, niti da se njegove ubice osude na maksimalne zatvorske kazne. Jer, da joj je do toga stalo, ubistvo bi odmah bilo rasvijetljeno, i to u potpunosti, a svi učesnici u zločinu bili bi osuđeni na maksimalne kazne zatvora. Ali, nije joj stalo do toga. Možda iz njoj znanih razloga? Jer, osuđivanjem optuženih za Slavoljubovo ubistvo „klupko” bi se odmotalo do samog kraja, odnosno do vrha mafije. Sve bi isplivalo na površinu, pa bi, pored optuženih, na optuženičku klupu morali sjesti još i nalogodavac i logističari iz policije. I ne samo da bi bili na optuženičkoj klupi, već bi po skraćenom postupku morali biti i osuđeni na maksimalne kazne zatvora – kazala je prije nekoliko dana Slavica Šćekić.
Kako je istakla, u pravnim državama, kad se desi ubistvo policajca, nadležni organi u rekordno kratkom periodu otkriju i osude sve učesnike ubistva, uključujući i nalogodavca, bez obzira o kome se radilo.
– Ne griješim ako kažem da je opstrukcija krivičnog postupka vršena namjerno i ciljano, pravljenjem namjernih grešaka koje su dovodile do ukidanja presuda. Ako, ipak, neko i pomisli da griješim, pa me zbog toga proglasi neprijateljem države, braniću se pitanjem: „Zašto onda suđenje traje 15 godina i još uvijek nije okončano”? Ako griješim, zašto još uvijek licu pravde nisu privedeni nalogodavac i preostali učesnici u ubistvu? Ali ne griješim, jer previše je činjenica u korist opstrukcije suđenja i sprečavanja ostvarenja pravde. Stoga pozivam nadležne državne organe da otvore istragu o tome ko je kriv što suđenje za ubistvo mog brata nije završeno ni nakon 15 godina – istakla je Šćekić.
Optuženi za ubistvo policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića ponovo će se naći u sudnici Vrhovnog suda jer je Ustavni sud krajem juna prošle godine ukinuo presudu koja im je izrečena za taj zločin. Na sjednici Ustavnog suda na kojoj se odlučivalo o žalbama osuđenih
Ljuba Bigovića i
Saše Borete odlučeno je da se ukine presuda Vrhovnog suda Crne Gore Kžs. I. br.3/15, od 20. oktobra 2015. godine i da se predmet vrati Vrhovnom sudu na ponovni postupak.
Ukinutom odlukom Vrhovnog suda potvrđena je presuda Apelacionog kojom su Saši Boreti, Ljubu Bigoviću,
Ljubu Vujadinoviću i
Milanu Šćekiću ovjerene kazne zatvora u trajanju od po 30 godina. Istom odlukom, sudije Vrhovnog suda su
Alanu Kožaru izrekle jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od šest godina i dva mjeseca.
âŽ.B.
Povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom rokuUstavni sud je ocijenio da je Saši Boreti i Ljubu Bigoviću povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku iz člana 32 Ustava i člana 6 stav 1 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Osim presude, sudije Ustavnog suda ukinule su i odluku Vrhovnog suda u predmetu za ubistvo Slavoljuba Šćekića kojom je odbijen zahtjev okrivljenih za podizanje predloga za zaštitu zakonitosti.
– Vrhovno državno tužilaštvo je, i po nalaženju ovog suda, pravilno našlo da ne stoje navodi branilaca okrivljenih iz podnijetog predloga da se osporene presude nijesu mogle zasnovati na iskazu zaštićenog svjedoka
Z.V., jer je njegov iskaz u cjelosti morao biti izuzet kao pravno nevaljan dokaz, kao što su, prema stanovištu odbrane, u cjelosti morali biti izdvojeni i iskazi svjedoka
Ž.R. i
Ž.P. dati na glavnom pretresu, jer su proizašli iz pravno nevaljanih dokaza – iskaza svjedoka Z.V. i Ž.R. datih pred specijalnim tužiocem – navedeno je u spornom rješenju Vrhovnog suda.
)){kind=small}
