Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) u prve četiri godine postojanja, dok je njom rukovodio
Sreten Radonjić, nije se proslavila u procesuiranju visokih funkcionera. Te četiri godine poklopile su se i sa mandatom odlazećeg premijera
Duška Markovića. Ipak odmah nakon promjene direktora i dolaskom
Jelena Perović, ali i izglasavanjem nove vlasti, utvrđeno je da je da su nekadašnji poslanici Demokratske partije socijalista (DPS):
Ana Nikolić, Momčilo Martinović, Danijel Živković, Filip Vuković, Željko Aprcović i Petar Smolović prekršili Zakon o sprečavanju korupcije tako što nijesu ASK prijavili vjerodostojne imovinske kartone za 2017. godinu. Ipak i dalje je neprocesuirano 19 poslanika, a Centar za građansko obrazovanje je tražio od direktorke ASK da urgentno dostavi odluke i za 19 ostalih prijavljenih lica, za koje su uredno i odavno dostavili materijal, odnosno za:
Branimira Gvozdenovića, Miodraga Radunovića, Obrada Stanišića, Andriju Nikolića, Mirsada Mulića, Maju Bakrač, Predraga Sekulića, Bogdana Fatića, Branka Čavora, Nikolu Rakočevića, Milorada Vuletića, Jovanku Laličić, Radula Novovića, Andriju Popovića, Ervina Ibrahimovića, Nedžada Dreševića, Mića Orlandića, Genci Nimanbegua i Adrijana Vuksanovića, kao i dopunu odluke za Petra Smolovića.
Za četiri godine Radonjićevog mandata nije čak pokrenut nijedan postupak protiv lidera DPS-a i predsjednika države
Mila Đukanovića. ASK je na čelu sa Radonjićem ostala nijema kada je od nje traženo da preispita uvećanje Đukanovićeve imovine u Kočanima, nijesu htjeli ni da se bave njegovim satovima koje nije prijavio, a za koje je vlasnik „Atlas grupe”
Duško Knežević izjavio da vrijede 1,5 milion eura i kao dokaz dostavio „Danu” fotografije. Predmet pažnje ASK nije bio ni poklon koji je lider DPS-a dobio od sina
Blaža i to 17.000 eura za pokrivanje duga Atlas banci, što nije prijavio u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije. NVO MANS predala je ASK inicijative za pokretanje postupka protiv Mila Đukanovića, Branimira Gvozdenovića i
Gorana Rakočevića, a sve zbog neprijavljivanja poklona u vidu plaćenog boravka u Sen Tropeu u Francuskoj u toku 2010. godine, za šta je troškove snosio Duško Knežević. Ni po toj inicijativi nije postupano.
ASK je „štedjela“ i lidera Socijaldemokrata i odlazećeg predsjednika Skupštine
Ivana Brajovića, te nijesu postupili po inicijativi MANS-a, koji je tražio da se provjeri kako je on 2013. godine prodao zemljište u opštini Danilovgrad po cijeni od 150.000 eura, što nije prijavio tadašnjoj Komisiji za sprečavanje sukoba interesa, uprkos jasnoj zakonskoj obavezi koju je imao kao ondašnji ministar saobraćaja i pomorstva.
Nijesu se bavili glavnim akterom afere „Koverta”
Slavoljubom Stijepovićem, čija je supruga potrošila oko 215.000 eura koje nikada nijesu prijavili da ih imaju. ASK se nije bavila ni provjerom da li je predsjednik Vrhovnog suda
Vesna Medenica prekršila odredbe Zakona o sprečavanju korupcije, koje se odnose na neprijavljivanja uvećanja imovine i podnošenja tačnih i potpunih podataka u imovinskom kartonu. Za njih nije bilo sporno što ona nije prijavila prihod od prodaje zemljišta kompaniji Zorana Bećirovića u iznosu od blizu 140 hiljada eura, iako je postojala jasna zakonska obaveza prijave svake promjene u prihodima većim od 5.000 eura. Ta institucija nije provjeravala ni porijeklo medenicinog skupocjenog sata na čemu je insistirala partija Građanski pokret URA.
Istraživački centar MANS-a je 2015. objavio rezultate svog istraživanja koji upućuju na zaključak da porodica direktora Uprave policije
Veselina Veljovića nije mogla, iz zvanično prijavljenih prihoda, da sebi priušti nabavku skupocjenog terenca marke „BMW X6“, vrijednog preko 80.000 eura, kao ni kupovinu trosobnog luksuznog stana od 135 m2 čija se vrijednost na tržištu kreće oko 300.000 eura. Pomenuti stan je nabavljen od firme „Normal kompani“ u vlasništvu
Žarka Burića, sa kojim je Veljović u vrijeme kupovine stana već imao istoriju poslovnih odnosa. Kako su stekli tu imovinu ASK nije provjeravala.
ASK je odbila da ispita na koji način je pomoćnik direktora Uprave policije
Enis Baković zaradio novac i kupio vikendicu na Žabljaku, s obzirom na to da iznos od 15.000 eura nikada nije prijavljen ASK. Takođe nijesu se bavili ni njegovim „roleks“ satom, za koji tvrdi da ga je kupio od rođaka.
M.S.
Štitio se i premijerov sinASK nije pokretala prekršajni postupak protiv
Predraga Markovića, sina predsjednika Vlade Duška Markovića, zbog toga što nije prijavio otpremninu od oko 10.000 eura koju je dobio u Montenegroerlajnzu 2016. godine dok je bio javni funkcioner. Markoviću je 2016. godine nacionalna avio-kompanija isplatila oko 10.000 eura otpremnine, pošto je on podnio ostavku na javnu funkciju. Premijerov sin, koji je tada bio funkcioner, u kartonu mjesec po prestanku funcije nije prijavio promjenu imovine ASK, iako je bio dužan da to uradi. Premijerov sin prekršio je Zakon o sprečavanju korupcije jer je njime propisano da se uvećanje imovine veće od 5.000 eura mora prijaviti nadležnom organu, odnosno ASK. Takođe, dužan je bio i godinu po prestanku funkcije da dostavi podatke o imovini, što je učinio, ali otpremninu nije pominjao u izvještaju. Marković ASK nije prijavivao ni promjenu nekretnina, na šta je bio obavezan po zakonu, ali ASK nije reagovala.Otkud Gvozdenoviću 370.000 nije zanimalo nadležneZa ASK nije bilo interesantno ni otkriće MANS-a da je dugogodišnji Vladin funkcioner i odlazeći potpredsjednik Skupštine
Branimir Gvozdenović za školovanje svoje dvoje djece u Milanu i Londonu potrošio najmanje 370 hiljada eura. Podaci, do kojih je došao Istraživački centar MANS-a, pokazuju da je Gvozdenović za školovanje svoje djece na prestižnim evropskim fakultetima u periodu od 2007. do 2016. godine potrošio najmanje 370 hiljada eura. Istovremeno, prema Gvozdenovićevim izvještajima o imovini i prihodima, cijela njegova porodica je za tih devet godina ukupno zaradila nepunih 330 hiljada eura.