Nova vlast može da znatno popravi izborni sistem i unaprijedi izborne uslove, posebno kada je u pitanju sređivanje biračkog spiska, ocijenili su sagovornici „Dana“. Kako su podsjetili, za izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika potrebna je dvotrećinska većina, ali za akte o biračkom spisku ili finansiranju političkih subjekata takva većina nije potrebna, to jest potrebna je prosta većina.

Pravnik i politički analitičar Boris Marić rekao je da se kroz istinsku upravnu reformu i sređivanje državnih evidencija može doći do tačnog biračkog spiska.

– Može se napraviti i značajan iskorak u kontroli i sprečavanju zloupotrebe državnih resursa. Kada je u pitanju Zakon o izboru odbornika i poslanika, uz mogućnost uvođenja otvorenih lista, mora se voditi širok društveni i politički dijalog. To bi u metodu i načinu dolaženja do rješenja bio diskontinuitet sa dosadašnjom praksom. Taj vid demokratskog pritiska nesporno bi dao potrebnu većinu i za zakonska rješenja za koja je potrebna dvotrećinska podrška – istakao je Marić.

Krovni izborni zakon, za čije izmjene je potrebna dvotrećinska većina, nije mijenjan u posljednjih pet godina, mada je bilo nekoliko pokušaja.

Analitičar Marko Begović ističe da je svrha inovirane metodologije proširenja EU povratak političkog kredibiliteta, s jedne strane, te jasnije definisanje kriterijuma i podrške njihovom ispunjavanju, s druge strane.

- S tim u vezi, nedavno potpisani sporazum tri koalicije predstavlja ozbiljan iskorak u tom pravcu i prozivod je, rekao bih, političke zrelosti i spremnosti da se rješavaju ključni izazovi. Iako važan, to je tek prvi korak. U vremenu poražavajućeg društveno-ekonomskog stanja i trenutne javno-zdravstvene situacije, neophodno je pripremiti državnički odgovor na krizu legitimiteta javnih vlasti, anahron i nebalansiran državni aparat i lokalnu samoupravu – ocijenio je Begović.

Pitanje izbornih reformi visoko je na dnevnom redu procesa pregovora o pridruživanju Crne Gore EU.

Kako je rekao politički analitičar Božidar Čolaković, prvi korak je napravljen smjenom vlasti na izborima, iako su oni održani u uslovima koji su bili daleko od ravnopravnih za sve učesnike. On smatra da je najvažniji korak ka uklanjanju političke volje kao prepreke kvalitativnim demokratskim promjenama, reformama i promjeni ukupne atmosfere – učinjen.

– Nema nikakvih nepoznanica oko nivoa potrebnih standarda za organizovanje prvih slobodnih i fer izbora. Ono što je deklarativno prihvatala, a suštinski nije sprovodila odlazeća vlast, potrebno je sprovesti uz svu neophodnu nadgradnju. Sva loša rješenja donesena kozmetičkim izmjenama nekih prethodnih loših rješenja – podsjetimo se „izmjena“ izbornog zakonodavstva pred nedavno održane parlamentarne izbore, koja su omogućavala monopol ili (institucionalnu) prednost bivšoj vladajućoj partiji, moraju biti zamijenjena kvalitetnijim – zaključio je Čolaković.

M.V.

---

Formirati nezavisna tijela
Čolaković kaže da će u narednom periodu akcenat biti na depolitizaciji i profesionalizaciji, a s tim u vezi se kao logičan potez nameće profesionalizacija Državne izborne komisije.

– Profesionalno, ekspertsko, objektivno i nezavisno tijelo će u svakom slučaju doprinijeti transparentnosti i neupitnosti izbornog procesa. Politička volja oličena u parlamentarnoj većini, koja je do sada bila jedina i najveća prepreka postojanju jednog takvog nezavisnog tijela, u narednom periodu bi trebalo da bude neuporedivo naklonjenija takvom rješenju. I ovo rješenje, kao i izmjene zakona o finansiranju političkih partija, moguće je donijeti prostom većinom u parlamentu, pri čemu je najširi mogući konsenzus svih aktera nešto što se u svakoj demokratiji podrazumijeva – kazao je Čolaković.