Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica najavila je juče da će podnijeti ostavku. Odluku o ostavci saopštila je na sastanku održanom u Vrhovnom sudu, a koji je bio zatvoren za javnost. Od izvora koji je prisustvovao sjednici saznali smo da će Medenica ostavku na funkciju predsjednika Vrhovnog suda podnijeti do srijede. Prema saznanjima „Dana” ostavke bi trebalo da podnese i sedam sudija, među kojima i predsjednici sudova koji su nezakonito izabrani na te funkcije. Neki od njih su na ta mjesta i više od tri mandata. Njihove ostavke i razrješenja očekuju se odmah nakon što Medenica ozvaniči ostavku.

Prema amandmanima na Ustav Crne Gore koji su izglasan u julu 2013. godine, zabranjeno je da ista osoba bude birana za predsjednika Vrhovnog suda više od dva puta. Vesna Medenica je decembra 2007. prvi put izabrana za predsjednicu Vrhovnog suda, dok je drugi put na tu funkciju izabrana u junu 2014. godine.

Sudski savjet prošle godine nezakonito je sproveo izbor čak pet predsjednika osnovnih sudova i predsjednice Vrhovnog suda, koji su već dva ili više puta obavljali dužnost predsjednika istih sudova. Tako su, uprkos zakonskom ograničenju od dva mandata, za treći mandat izabrani Milica Jovović, predsjednica Osnovnog suda u Danilovgradu, Radule Piper, predsjednik Osnovnog suda u Bijelom Polju, Hilmija Sujković, predsjednik Osnovnog suda u Plavu, i Vesna Medenica, predsjednica Vrhovnog suda, za čiji izbor postoji i ustavna zabrana. Takođe, za predsjednike Osnovnog suda u Rožajama i Osnovnog suda u Kotoru izabrane su sudije Zahit Camić i Branko Vučković, koji funkcije predsjednika sada obavljaju u čak šestom i osmom mandatu.

Poslanik Demokratske Crne Gore Dragan Krapović kazao je da je dio stručne i političke javnosti inicijativu Moma Koprivice i njegovu sagledavali i komentarisali kao pokretanje pitanja odlaska u penziju jednog broja sudija i tužilaca, u prvom redu predsjednice Vrhovnog suda Medenice i v.d. VDT-a Ivice Stankovića.

– Pored nekih kolega iz opozicije, koje donekle razumijem, desilo se da su nas na društvenim mrežama kritikovali čak i pojedinci iz partija koje čine novu većinu, i to neki koji se kandiduju za visoke pravosudne funkcije, što je svakako komedija svoje vrste. Dakle, da budem potpuno jasan – kolega Koprivica i ja nismo govorili o bilo čijem odlasku u penziju, ili o radnom odnosu, već isključivo o prestanku sudijske ili tužilačke funkcije! U dopisima Sudskom i Tužilačkom savjetu, koje smo podijelili medijima, ali i na presu za medije, jasno i glasno smo rekli da gospoda sudije i tužioci mogu da ostanu na tržištu rada, ali po Ustavu i zakonima države Crne Gore više ne mogu obavljati funkcije sudija i tužilaca.

Još jednom za sve zainteresovane: govorimo isključivo o prestanku funkcije sudije i državnog tužioca – poručio je Krapović.

Dakle, što se tiče sudija, pojašnjava Krapović, u članu 121 Ustava Crne Gore jasno piše da ispunjenjem uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju prestaje i funkcija sudije.

– Apsolutno je jasno da je jedan veliki broj sudija, počev od Medenice, ispunio uslove za starosnu penziju u skladu sa članovima 17 i 197đ Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Dakle, uvažene sudije ne moraju ići u penziju, ali više ne mogu obavljati sudijsku funkciju, i to ne kažu Dragan Krapović i Momo Koprivica, nego to propisuje Ustav Crne Gore.

Zakon o radu u konkretnoj situaciji nema apsolutno nikakve veze sa ovom problematikom, a da podsjetim kolege koje ga uvode u ovu pravnu situaciju, Ustav je svakako iznad zakona. Što se tiče državnih tužilaca, tu je situacija malo drugačija pravno gledano, ali sa potpuno identičnim epilogom. Naime, Ustav u članu 135 stav 5 propisuje da rukovodiocu državnog tužilaštva i državnom tužiocu prestaje funkcija i razrješava se u slučajevima i po postupku propisanim zakonom. U ovom slučaju, primjenjuje se Zakon o državnom tužilaštvu, gdje je u članu 103 propisano da državnom tužiocu prestaje funkcija, između ostalog, kada ispuni uslove za starosnu penziju, a u članu 104 istog zakona da rukovodiocu državnog tužilaštva prestaje funkcija kada mu prestane tužilačka funkcija.

Kristalno jasno, zar ne? Dakle, jasno je da je v.d. VDT-a Stanković dana 25.5.2020. godine navršio 66 godina života i tako stekao uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Naravno, time je ispunio formalni uslov da mu prestane funkcija tužioca i u pitanju je imperativna norma. Isto važi i za Vučkovića, koji je to pravo stekao 21.4.2020. godine. Nadalje, pored ovog, kao i kod sudija primjenom članova 17 i 197đ Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju jasno je da je još jedan broj državnih tužilaca stekao uslove za starosnu penziju, i samim tim i za prestanak funkcije – pojasnio je Krapović.

Dodaje da je potpuno jasno da ni Sudski, ni Tužilački savjet nisu obavljali svoj posao u skladu sa nadležnostima propisanim Ustavom i zakonom.

Postoje, kaže on, neke naznake da će, ipak, kod sudija doći do određenih pomaka i da će ostavke biti podnijete.

– Ovom prilikom pozivamo i gospodu državne tužioce da slijede primjer kolega i napuste funkcije koje u ovom trenutku pokrivaju protivno zakonu i Ustavu. Ukoliko se tako nešto ne desi, onda Tužilački savjet to

mora sprovesti, a ako ni to ne urodi plodom, bićemo prinuđeni da pokrećemo neke druge mehanizme – istakao je Krapović.

M.V.R.–Ž.B.

---

Članovi Sudskog savjeta prekoračili ovlašćenja
Iz Akcije za ljudska prava smatraju da su članovi Sudskog savjeta prekoračili svoja ovlašćenja donošenjem odluke da sačekaju odluku Ustavnog suda Crne Gore po predlogu Sudskog savjeta za ocjenu ustavnosti čl. 17 st. 1 i 2 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju umjesto da konstatuju činjenicu da je usled nastupanja uslova za odlazak u penziju znatnom broju sudija prestala sudijska funkcija.

– Ustav Crne Gore propisuje da sudiji prestaje funkcija, pored ostalog, „kada ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju” (član 121, stav 2). Takođe, Ustav propisuje u članu 128 stav 1 tačka 6 da Sudski savjet „utvrđuje prestanak sudijske funkcije”. Sudski savjet je dužan da, na osnovu člana 105 stava 3 Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, donese pojedinačne akte o prestanku sudijske funkcije svim sudijama kojima je na osnovu važećeg zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ona prestala, u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja o tome od strane predsjednika sudova – navodi se u saopštenju.