Nakon više od tri godine koliko je trajao sudski postupak protiv optuženih za pripremanje terorizma na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori 2016. godine, presuda je ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje pred izmijenjenim vijećem. Sudije Apelacionog suda su kao razloge za donošenje takve odluke navele bitne povrede postupka i nejasno tumačenje i zaključke sudija prvostepenog suda koje su postupale u ovom predmetu.
Sudije tog suda nijesu mogle prihvatiti zaključke svojih kolega kako u odnosu na postojanje krivičnih djela, tako i u odnosu na postojanje krivice optuženih za ta djela. Iz tog razloga, Apelacioni sud je prihvatio žalbe branilaca prvostepeno osuđenih na ukupno 70 godina zatvora presudom koja je izrečena 9. maja 2019. godine i ukinuo presudu i po službenoj dužnosti.
Apelacioni sud je u obrazloženju rješenja konstatovao da u konkretnom slučaju nema elemenata bića krivičnog djela terorizam u pokušaju u odnosu na sve optužene, čime je počinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka.
Prvostepeni sud je, između ostalog, zaključio da je optuženi
Andrija Mandić na završnom predizbornom skupu pozivao građane na okupljanje nakon završtka glasanja, što je, po ocjeni sudija Apelacionog suda, taj sud učinio tumačenjem pojedinih riječi i rečenica izvučenih iz konteksta, jer bi to tumačenje moglo biti i drugačije.
Sudijama Apelacionog suda ostali su nejasni razlozi i zaključivanje prvostepenog suda u odnosu na optuženog Andriju Mandića vezano za vrbovanje drugih lica za pripadnike kriminalne organizacije koja će učestvovati u pripremanju i izvršenju krivičnih djela zbog kojih je kriminalna organizacija stvorena.
– U žalbama branilaca optuženog Andrije Mandića osnovano se ukazuje da su potpuno nejasni razlozi i zaključivanje prvostepenog suda da radnje ovog optuženog da postupa po uputstvima organizatora i pripadnika kriminalne organizacije proizilaze iz činjenice što je optuženi sa
Milanom Kneževićem putovao u Moskvu početkom februara 2016. godine, a potom sa
Ananijem Nikićem, nakon čega je uslijedilo vrbovanje, što je potpuno nejasno s obzirom da tako nešto ne proizilazi iz izvedenih dokaza, naročito iz iskaza svjedoka saradnika, koji je naveo da mu optuženi
Šišmakov nije pominjao konkretno imena lidera DF-a, pa tako ni optuženog Andrije Mandića, i izjave optuženog Šišmakova, koji je naveo da nije imao susrete i razgovore sa Mandićem, kao ni iz iskaza dvojice svjedoka koji su u bitnom istakli da je ovaj optuženi tokom 2016. godine u Moskvi imao sastanke sa predstavnicima tamošnjih političkih struktura, a što svakako nije optuženi Šišmakov, koji se tereti da je organizator kriminalne organizacije.
Zaključivanje prvostepenog suda da je optuženi Milan Knežević u okviru kriminalnog plana imao zadatak da sa optuženim Andrijom Mandićem organizuje proteste ispred Skupštine Crne Gore proizilazi iz predizbornih govora ovog optuženog, što je potpuno nejasno, jer se iz konteksta izdvojenih riječi i rečenica koje su predstavljale sastavni dio govora optuženog ne može zaključiti da je Knežević imao zadatak da organizuje proteste na dan izbora, tim prije jer se nijedna riječ izvučena iz konteksta cjelokupnog govora ne može dovesti u vezu sa zaključkom da je zadatak ovog optuženog bio da organizuje protest – piše, između ostalog, u obrazloženju.
VJ.D.
Selektivno tumačili govore Kneževića i MandićaDrugostepeni sud je prihvatio žalbe branilaca optuženih Mandića i Kneževića u kojima ukazuju da prvostepeni sud zaključke o učešću ovih optuženih u inkriminisanim događajima nije mogao temeljiti na govorima sa predizbornih skupova, a ovo ne samo zbog selektivnog tumačenja riječi i rečenica koje su optuženi tada izgovorili, već i kod činjenice da nijednim izvedenim dokazom koji se nalazi u spisima predmeta nije potvrđen kontakt i susreti ovih optuženih sa organizatorima kriminalne organizacije, a po čijim uputstvima su, po zaključcima prvostepenog suda, trebali da drže govore i podstiču građane na okupljanje, proteste i nasilan ulazak u Skupštinu na dan parlamentarnih izbora.
)){kind=small}
