Inspekcijske službe su za sedam godina izrekle i naplatile 48.365.759 eura, najviše po prekršajnim nalozima i postupcima, oduzimanju imovinske koristi, dok je najmanje novca uzeto od naknada za sanitarne saglasnosti i to oko 25.000 eura. Kako se konstatuje u Analizi efikasnosti djelovanja Uprave za inspekcijske poslove, koju je na poslednjoj sjednici usvojila Vlada, iz podataka iz godišnjih izvještaja o radu Uprave se ne može utvrditi da je, osim formalnog objedinjavanja inspekcija u jedan organ, njen rad bio usmjeren ka ostvarivanju zacrtanih strateških ciljeva. Analizom dostupnih statističkih podataka zaključuje se da je udio, procenat, inspektora u cjelokupnom broju zaposlenih pao sa 85,9 na 78 odsto, što pokazuje da nije postignut efekat smanjenja resursa potrebnih za poslove podrške.

– Naprotiv, taj broj se samo povećao, iako je brojčano posmatrano broj inspekcija smanjen – navodi se u izvještaju.

Prema Izvještaju Evropske komisije o napretku za 2019. godinu, ideja o integrisanju inspekcija u jedan organ kako bi se poboljšala koordinacija i smanjile barijere za preduzeća nije u potpunosti ostvarena. Jedinstven informacioni sistem Uprave, kako se navodi u analizi koju je usvojila Vlada, koji podržava postupak inspekcijskog nadzora, monitoring i izvještavanje o radu inspekcija, planiran još 2011. godine još nije u potpunoj funkciji, iako su sredstva za obezbijeđena iz IPA 2016. Iako je broj kontrola izuzetno visok, dvije do tri po inspektoru dnevno, samo je 28 odsto završenih kontrola rezultiralo sankcijama zbog nepravilnosti.

– Ovo je pokazatelj slabih kapaciteta za procjenu rizika, inspektori imaju ograničen pristup informacijama, odnosno nemaju direktan pristup Poreskoj uprave ili bazama Fonda za zdravstveno osiguranje – ukazuje se u analizi.

Uočava se da je u radu Uprave izraženo preventivno djelovanje inspekcija, a sve u cilju podizanja svijesti o važnosti poštovanja propisa i nivoa društvene odgovornosti, a da je mali broj kontrola završen sankcijama.

– U funkciji unapređenja poslovnog i životnog ambijenta u Crnoj Gori u praksi izostaje potrebna koordinacija ministarstava i nadležnih inspekcija Uprave u kreiranju politika, što se odražava postojanjem velikih izazova u primjeni zakona i nedovoljno efikasnim inspekcijskim nadzorima. Rizik različitog tumačenja zakona i različite primjene u praksi od strane inspektora, iako je umanjen, i dalje postoji tako da ne doprinosi konzistentnoj primjeni propisa od inspektora. Uvođenje obaveze planiranja inspekcijskog nadzora na osnovu analize rizika je priznata dobra praksa nadzornih organa, što mora biti prepoznato u budućem radu inspekcija – navodi se u analizi.

M.S.

---

Predloženo pripajanje resorima
Opšta ocjena je, kako se navodi u analizi, da i pored decenijskog napora da se profiliše u jedinstveni inspekcijski organ, koji u saradnji sa ministarstvima, drugim organima i asocijacijama doprinosi ekonomskom i socijalnom razvoju Crne Gore, ograničeni efekti i prisutan trend izuzimanja inspekcija iz Uprave dovodi u pitanje svrsishodnost postojećeg sistema inspekcijskog nadzora.
– U smislu racionalizacije može se predložiti da se inspekcije organizuju zajedno u svakom resoru, odnosno da se priključe postojećim organima državne uprave – zaključuje se u analizi.