ANDRIJEVICA – Iz Udruženja Vasojevića „Vaso“ ocijenili su da je proteklo šest godina od kada su Komovi proglašeni regionalnim parkom, a da ništa nije urađeno da se, prekomjernom sječom šume, spriječi njegova devastacija. Upozorili su da su u dijelu Komova ugroženi pašnjaci, izvori, jezera, rječni tokovi, ali i lokalni putevi, te da dokaza za to ima na svakom koraku. Zbog toga su, kako ističu, od Vlade Crne Gore zatražili da preduzme odgovarajuće mjere u cilju prave zaštite Komova.

– Od ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića tražimo da ne dozvoli izdavanje dozvola kocensionarima za sječu šume na Komovima, koji uništavaju nepovratno jednu planinu, koja je za Vasojeviće svetinja. Ukoliko ne bude razumijevanja od strane nadležnih institucija, mogu Vasojevići sami Komove zaštititi, na način kako su građani Podgorice zaštitili brdo Ljubović od devastacije građevinske mafije. Zato odlučno poručujemo: „Stop šumskoj mafiji, zaštitimo Komove“ – naglasio je predsjednik Upravnog odbora Udruženja Vasojevića „Vaso“ Zoran Lakušić.

On je istakao da od toga što su Komovi proglašeni regionalnim parkom niko dosad nije imao koristi.

– Stanje na terenu je znatno gore nego prije proglašenja, jer šumska mafija bez milosti i dalje uništava još ono malo što je ostalo od šumskog fonda. To ukazuje da država treba konačno da preduzme odgovarajuće preventivne mjere za zaštitu prirodnih blagodeti regiona Komova, što je i njena zakonska obaveza. Tim prije, jer je jedna od najljepših crnogorskih planina i dalje nezaštićena od strane nadležnih institucija, dok nevladine organizacije i mještani muku muče da od nesavjesnih koncesionara koji iza sebe ostavljaju samo pustoš sačuvaju ono što se može sačuvati – naglasio je Lakušić.

On insistira da Vlada odgovori zašto je izostala briga za očuvanje Komova, koje je znameniti svjetski naučnik Kovalevski označio „najljepšom crnogorskom planinom“.

– U cilju zaštite i razvoja ovog prostora, potreban je energičniji odgovor države da se Komovi sačuvaju od nelegalnih radnji i aktivnosti. Prije svega mora se uvesti stroga kontrola kada je eksploatacija šume u pitanju, jer neplanska sječa prouzrokuje erozije, odnošenje plodnog šumskog zemljišta, zamućenje vodotoka, te pojavu poplave i klizišta.

Prema zakonu u zaštićenim područjima trebalo bi da je zabranjeno branje, sakupljanje, uništavanje, sječa, iskopavanje, držanje i promet strogo zaštićenih divljih vrsta biljaka i gljiva, kao i nezaštićenih, u mjeri u kojoj se može ugroziti njihova brojnost. Za Komove određene su zone zaštite drugog i trećeg stepena. Zahvaljujući neplanskom i neracionalnom gazdovanju, pomenuti prostor uveliko je devastiran, čime je prirodni ambijent Komova dobrim dijelom narušen – zaključio je Lakušić.

D.J.

---

Konkretnim potezima opravdati ekološki status
Iz Udruženja Vasojevića „Vaso“ ističu da se ovakvim odnosom prema Komovima ne mogu zatvarati evropska poglavlja o zaštiti životne sredine.

– Ostaje otvoreno pitanje kako će Vlada zatvoriti pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene u oblasti zaštita prirode i opravdati svoj ekološki status, zbog nemarnog odnosa na zaštiti svog prirodnog bogatstva, zašto su Komovi najupečatljiviji primjer. Tražimo da se konačno počne sa konkrentnim akcijama na zaštiti Komova ispod čijih vrhova izvire rijeka, suza Evrope – Tara, koja je, takođe, devastirana. Upozoravamo da se po pitanju zaštite Komova ne smije ostati samo na deklarativnim apelima državnih organa – poručuju iz Udruženja Vasojevića „Vaso“.