Ministarstvo državne imovine Hrvatske objavilo je prije tri dana javni poziv kojim daje u zakup odmarališta i druge nekretnine na Jadranu, a na koje Srbija polaže pravo prema Sporazumu o sukcesiji – Aneks G.
Na spisku je 15 nekretnina, odmarališta i pratećih objekata na primorju Hrvatske, čiji su vlasnici preduzeća iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a u zakup se daju na 30 godina.
Na listi se nalaze nekretnine poput bivšeg odmarališta Robne kuće Beograd, Pionir Sombor, Hotel Novi Sad.
Ovaj poziv uslijedio je samo desetak dana nakon što je hrvatsko ministarstvo objavilo prodaju nekadašnjeg vojnog odmarališta u Baškim vodama, gdje je kao vlasnik u zemljišnim knjigama u Makarskoj upisano Ministarstvo odbrane Srbije, pravni naslednik Ministarstva odbrane SFRJ.
Istovremeno, tada je objavljeno da se daje u zakup na 30 godina još četiri objekta čiji je vlasnik Srbija.
Praktično, u pitanju su primjene izmjena i dopuna Zakona o upravljanju državnom imovinom koje je Hrvatski sabor usvojio u maju ove godine i koje resornom hrvatskom ministarstvu omogućavaju da upravlja nekretninama i da stavlja u funkciju i one nekretnine za koje nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi.
I prije nego što je usvojen u Saboru, ovaj zakon je izazvao veliko nezadovoljstvo u Srbiji i Bosni i Hercegovini jer će to, kako je shvaćeno, u praksi značiti da državnu imovinu pravnih lica iz drugih republika bivše SFRJ, Hrvatska može dati na upravljanje trećim osobama na rok od 30 godina.
Obraćanje Komitetu
za ljudska prava UN
Predsjednik Udruženja „Oteta imovina”, u koje je uključeno 28 firmi među kojima su i neke firme iz BiH, Zoran Ristić navodi da Hrvatska odbija da vrati srpsku imovinu, jer je smatra hrvatskom imovinom, budući da su hrvatske vlasti 1992. donijele uredbu po kojoj je sva srpska imovina prešla u vlasništvo Republike Hrvatske: „Oni kažu, ‚pa šta da vam radimo, imali ste pravo korišćenja, a ne svojine‘”.
Zato se Udruženje obratilo Komitetu za ljudska prava UN, sa zahtjevom da se ispoštuju prava srpskih građana i pravnih subjekta, budući da je Hrvatska vratila imovinu slovenačkim i makedonskom preduzećima.
Očekuje da će najkasnije za mjesec dana biti održana javna sjednica pred Komitetom za ljudska prava u Ženevi na kojoj će se razmotriti predstavka vezana za diskriminaciju građana i pravnih subjekata iz Srbije i BiH u pogledu imovine koju posjeduju u Hrvatskoj.
– Predstavka se odnosi na povredu prava, odnosno diskriminaciju srpskih građana i pravnih subjekata s obzirom na činjenicu da je Hrvatska vratila imovinu makedonskim i slovenačkim firmama – rekao je Ristić.
U Udruženju „Oduzeta imovina” navode da oglašavanje prodaje nekretnine u Baškim vodama, čiji je vlasnik Ministarstvo odbrane nekadašnje SFRJ, a kao pravni sledbenik upisan u zemljišne knjige u Makarskoj je Ministarstvo odbrane Srbije, razlog zašto se Udruženje obratilo UN-u.
Suvlasnik tog trospratnog objekta u Baškim Vodama sa 180 soba i površine 12.500 metara kvadratnih, je i jedna bh. firma koja je svojevremeno adaptirala taj hotel.
Dokazi na javnoj
sjednici
Ristić dodaje da će o tome pružiti dokaze na javnoj sjednici u Ženevi, te da će obrazložiti predstavku u ime Udruženja.
Podsjeća da je sud u Strazburu ranije odbio da raspravlja o tužbi srpskih firmi u vezi sa povraćajem imovine u Hrvatskoj.
Oko 180 firmi, dodaje, vodi postupak i pred hrvatskim sudovima za povraćaj imovine srpskih firmi.
Ristić ističe da se Sporazum o sukcesiji mora poštovati, a da će se ako Hrvatska odbije da potpiše bilateralni sporazum ići na arbitražu u Hagu, što predviđa Sporazum o sukcesiji.
Aneks G sporazuma među bivšim republikama SFRJ kaže da svim građanima i pravnim subjektima moraju biti vraćena prava koje su imali na dan 31.12.1990. godine, a svi ugovori sklopljeni pod pritiscima i prijetnjama, moraju biti proglašeni ništavnim.
Iako je taj sporazum stupio na snagu 2004. godine, srpska imovina nije vraćena pod „okrilje Srbije”.
Postoje različite procjene o tome koliko vrijedi srpska imovina preduzeća u Hrvatskoj, a jedna od njih kaže da je u pitanju vrijednost imovine u visini od dvije milijarde eura.