Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju podnijeta je krivična prijava protiv N.N. lica zbog ubistva srndaća starog dvije godine u selu Konatari. Zakonom o divljači i lovstvu zaštićeni su srne, njihova mladunčad i jeleni i zabranjen je lov na njih jer su u pitanju vrste koje se nalaze pred istrebljenjem. U slučaju njihovog ubistva propisana je novčana kazna od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa najniže cijene rada, odnosno od 1.200 do 12.000 eura. Krivičnim zakonikom za ubistvo srne je propisana kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.
Srndać u Bijelom Polju ubijen je uoči novogodišnjih praznika, a ranjenu plemenitu životinju pronašla su dva mještanina o čemu su odmah obavijestili sekretara Lovačke organizacije Bijelo Polje Tufa Pućuricu.
– Odmah sam alarmirao našeg lovočuvara Avda Hodžića, koji je nedugo zatim konstatovao da je srndać star oko dvije godine, inače veoma dobre kondicije i snage, teško ranjen. Odmah je transportovan u veterinarsku ambulantu „Bijelo Polje”, gdje je dr Darko Cvijović konstatovao uginuće i obavio neophodnu obdukciju. S obzirom da je srndać uginuo nasilnim putem, odnosno od hitaca ispaljenih iz lovačke puške, o svemu smo obavijestili Lovački savez Crne Gore. Nadležnom Osnovnom državnom tužilaštvu podnijeta je krivična prijava protiv NN lica, zbog sumnje da je srndać odstrijeljen na nezakonit način, jer lov na ovu vrstu divljači nije dozvoljen, prema proceduri, od strane nadležnog inspektora državnog za lovstvo Zufera Sijarića, koji je u ime Uprave za inspekcijske poslove – Odsjeka za inspekciju šumarstva i lovstva odradio svoj dio posla – kaže Pućurica, dodajući da nijesu dobili obavještenje da je pronađeno lice koje je ustrijelilo srndaća.
Prema njegovim riječima srndać je najvjerovatnije bježao od krivolovaca, sa područja koji gravitira granici sa Srbijom, iznad Dobrakova. Od rana i povreda pao je pored magistrale.
Lovočuvar Avdo Hodžić kazao je da je srndaća, koji je bio na izdisaju, pronašao pored magistralnog puta, na nekoliko kilometara udaljenosti od graničnog punkta Dobrakovo.
– Prevezao sam ga do naselja Pruška, u Veterinarsku ambulantu „Bijelo Polje”, radi ukazivanja pomoći. Ipak, srndać je vrlo brzo uginuo, a veterinar Darko Cvijović obavio obdukciju uginulog srndaća, kako to i propisi nalažu – naglasio je Hodžić.
On je dodao da je velika šteta što se desio ovakav odstrel, i da je ranije ukazivao da se nešto slično može dogoditi.
– I pored našeg revnosnog rada i odlične saradnje sa policajcima, veliko lovište nam ne dozvoljava da budemo stalno prisutni na mjestima gdje ima lovokradica. Bio je to lovni dan, a nas registrovanih lovaca ima 250 i svi imaju slobodu kretanja po čitavom lovištu. Ukazivao sam da pored pravih lovaca ima i lovokradica koji znaju da nijesmo u stanju da pokrijemo čitavo lovište – istakao je Pućurica.
Veterinar Darko Cvijović, koji je obavio obdukciju ustrijeljenog srndaća, kaže da je životinja imala otvoreni prelom desne noge a na nosu i ustima bilo je svježe krvi.
– Na zadnjoj lijevoj nozi postoje svježe posjekotine, a na koži nekoliko rupa veličine od po nekoliko milimetara. Ima i šest rupa na grudnom košu, i sve to ukazuje da su nastale od metaka – kazao je veterinar Cvijović.
Podsjetimo, prošle godine je na putu prema Koritskoj i Pešterskoj visoravni odstrijeljena jedna srna, a počinilac nije pronađen.
Direktor Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandar Perović kaže da je ubijanje zaštićenih vrsta eko-kriminal i krivično djelo. On navodi da Krivični zakonik propisuje da je kazna za ubijanje ili mučenje životinja, ili za oštećenje ili razaranje njihovih staništa, od šest mjeseci do pet godina.
– Znači, jasno je da se radi o zatvorskoj kazni za egzekutore i ostaje da vidimo kako će se stvari odvijati. Porazna je zastupljenost eko-kriminala u oblasti lovstva. Nažalost, umjesto da se bave zaštitom ugroženih i zaštićenih vrsta i borbom protiv krivolova i eko-kriminala čelni ljudi resornog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i njihove ,,ekspertske” organizacije i pridruženi strani eksperti volonteri ovih dana javno pokušavaju obračunati se sa onima koji ne žele ostati nijemi na očigledno uništavanje još jednog od prirodnih resursa koji su prepušteni na milost i nemilost interesnih grupa kojima je pravilno upravljanje divljom faunom očigledno nepoznanica – kaže Perović.M.N.–M.S.
Čekaju prijavu
Iz Uprave za inspekcijske poslove juče su saopštili da nijesu dobili prijavu o ubistvu srndaća u Tuzima. Oni kažu da su im neophodni fotografija i bliži podaci o počiniocu, kako bi inspektor mogao izaći na teren.
– Srna spada u zaštićenu divljač. Lov srneće divljači smatra se krivičnim djelom, te se u slučaju istog pokreće krivični postupak protiv počinioca. U slučaju lova na divljač, inspektor odmah izlazi na lice mjesta i preduzima zakonom propisane mjere. Ukoliko se utvrdi da je ulovljena divljač, inspektor podnosi krivičnu prijavu protiv počinioca i preduzima mjere protiv korisnika lovišta, ukoliko isti nije učinio sve što je neophodno kako bi zaštitio divljač – kažu u Upravi, dodajući da se inspekcijski pregled obavlja u saradnji sa korisnikom lovišta i policijom.
Prijava protiv Dedvukaja
NVO Grin houm podnijela je juče prijavu Upravi za inspekcijske poslove – Odsjek za inspekciju šumarstva, lovstva i zaštite bilja, prijavu protiv Đerđa Dedvukaja iz sela Pothum kod Tuzi, jer je toj organizaciji dostavljena fotografija na kojoj se vidi on sa ustrijeljenim srndaćem. Dedvukaj je juče u izjavi za „Dan” kazao da je fotografija napravljena početkom januara u Americi, gdje je lovio, a gdje srndaći, prema njegovoj tvrdnji, nijesu zaštićeni. Grin houm je ipak pozvao inspekciju da ispita gdje je ubijena zaštićena vrsta.
Projekt asistent u NVO Grin houm Ksenija Medenica kaže za „Dan” da su fotografije lovaca i njihovog ulova na društvenim mrežama sve češća pojava, a nažalost, nerijetko se dešava da su žrtve upravo zaštićene vrste.
– Zakonom o divljači i lovstvu predviđen je trajni zabran lova na srne i prema tome propisana je novčana kazna za sve koji počine ovo nedjelo. Na osnovu toga je i podnijeta prijava Upravi za inspekcijske poslove, Odsjeku za inspekciju šumarstva, lovstva i zaštite bilja. Očigledno je da se nadležne institucije ne bave ovakvim problemima na adekvatan način jer je od ranije poznato da su pojedini drastičniji slučajevi prolazili nekažnjeno, što lovcima omogućava da se i na ovaj način, tj. javno, pohvale svojim ulovom. Može se pretpostaviti da osim neefikasnog djelovanja institucija, veliku ulogu ima i nesavjesnost i neznanje lovaca koji se, ne razmišljajući o posledicama, odluče da ubiju vrste koje su zaštićene upravo zato što imaju nemjerljiv značaj za eko-sistem. Ovaj i slični nemili događaji samo su dodatni pokazatelj da je neophodna temeljna reforma lovstva u što skorijem roku – kazala je Medenica.