Ministarstvo rada i socijalnog staranja donijelo je odluku o usklađivanju socijalnih davanja, po kojoj su naknade za najsiromašnije građane povećane za iznose od 16 centi do 1,03 eura. Sa ovim mizernim povećanjem pojedinci će biti u prilici da kupe tri žvake ili dva hljeba.
Kako se navodi u odluci, visina materijalnog obezbjeđenja za pojedinca povećana je za 54 centa i iznosi 63,73 eura. To povećanje je dovoljno da građanin kupi hljeb od 50 centi i kesu u kojoj će ga ponijeti do kuće. Porodica sa dva člana dobila je povećanje socijale za cijelih 65 centi, familija sa tri člana 78 centi, a sa četiri 92 centa. Država Crna Gora, koju aktuelni režim pokušava da predstavi kao socijalno pravednu, „najšire ruke” je bila prema porodicama sa pet i više članova, pa su im naknadu povećali za 1,03 eura, odnosno na 122,19 centi. Oni mogu kupiti „čak” dva hljeba, dok ostali mogu računati na jedan.
Socijalna naknada do najnovijeg povećanja za pojedinca iznosila je 63,73 eura, za dvočlanu porodicu 76,54, za tročlanu 91,85, za četvoročlanu 108,45, a za familiju sa pet i više članova svega 121,16 eura.
Visina naknade za novorođeno dijete iznosila je 105,55 eura, a sada je povećana za 0,9 eura.
Najmizernija povećanja su kod dječjeg dodatka, jer je za dijete korisnika materijalnog obezbjeđenja davanje povećano za 0,16 eura i sada iznosi 19,27 eura.
Od navedenih povećanja socijalno ugroženi neće vidjeti nikakvu korist, ocjenjuju sagovornici „Dana”, koji ističu da loša privreda uveliko utiče na visinu svih davanja. Poslanik Pozitivne Crne Gore i član Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Srđan Perić kaže da je naš ključni problem slaba privreda, pa državni budžet nema šta da prihoduje po osnovu poreza i saglasno tome nema se šta ni raspoređivati onima kojima je pomoć najpotrebnija. Kako objašnjava, sve se to reflektuje na simbolična povećanja socijalnih davanja u iznosima koji su ekvivalent vrijednosti tri žvake ili jednog sladoleda.
– Nije tako davno bilo kada je vlast u globalnim okvirima prebogatog „starteškog partnera” čašćavala sa preko 100 miliona eura garancija koje su na kraju platili svi poreski obveznici. Kada se prebogati toliko čašćavaju, onda godinama fali za najsiromašnije. Tako penzionerima godinama stagnira penzija, a najugroženijima se udjeljuje milostinja. Potrebne su nam dvije stvari – da se iz budžeta ne odlivaju sredstva onamo gdje nije potrebno, odnosno da se ukine praksa suštinskog finansiranja gubitaka „strateških partnera” i da se otvaraju nova radna mjesta koja će povećati budžetski priliv, a što bi ujedno značilo i snaženje ukupne privredne aktivnosti. Samim tim bi i sredstva za socijalna davanja bila značajno veća, a onima kojima su zaista najpotrebnija dobijali bi ih u adekvatnijem iznosu – kaže Perić.
On kaže da ćemo sve dok se to ne desi imati sve više korisnika socijalnih davanja, državni budžet tome neće moći da odgovori i imaćemo veoma niska socijalna davanja i više nego skromna povećanja istih, koja u realnosti neće značiti gotovo ništa.
Predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević kaže da oni već mjesecima pozivaju Vladu da se problemom siromaštva pozabavi na strateški i sveobuhvatan način, jer se problem uvećava i usložnjava iz dana u dan. Kako navodi, pasivne mjere socijalne politike, kao što je isplata materijalnog obezbjeđenja porodice i drugih socijalnih davanja, ne može ni ublažiti dramatično tešku situaciju u kojoj se nalazi sve veći broj naših sugađana.
– Ovo povećanje socijalnih davanja od 0,16 do 1,03 eura samo je priznanje nemoći Vlade ili nedostatka političke volje da se ozbiljno uhvati u koštac sa ovim strukturnim problemom. Banka hrane je pozivala Vladu da inovira strategiju za borbu protiv siromaštva, za čiju izradu su plaćene velike pare i onda je zaboravljena. Možda je i namjera Vlade da što više građana što duže ostane u zoni siromaštva kako bi se lakše politički manipulisalo njihovim teškim stanjem. Banka hrane cijeni da je najbolji plan za izlazak iz siromaštva dinamični ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, a da u međuvremenu treba izgraditi čitavu mrežu socijalne pomoći koja bi urgentno sanirala najugroženije kroz narodne kuhinje, socijalne prodavnice, socijalne stanove, ali i pružala mogućnost i podršku za pokretanje sopstvenog malog biznisa u sektoru poljoprirede, zanata, usluga. Postojeća politika socijalne pomoći je preskupa, a neefikasna, i često se zloupotrebljava u političke svrhe, posebno u izborima za dobijanje glasova. Izbori prođu, a siromašni i dalje ostaju još siromašniji – ističe Medojević.
M.S.
Danas isplate za jul
Isplata socijalnih naknada za jul, od ukupno oko 4,8 miliona eura, počeće sjutra, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Za korisnike materijalnog obezbjeđenja boraca izdvojeno je oko 243,38 hiljada eura, za korisnike lične i porodične invalidnine 335,74 hiljade, a za pogrebne troškove boračko-invalidske zaštite oko 2,45 hiljada. Za dječji dodatak opredijeljeno je oko 345,18 hiljada eura, a za korisnike materijalnog obezbjeđenja (MO) preko milion.
Prema uredbi za raseljene i interno raseljene izdvojeno je za pravo na MO oko 2,67 hiljada, a za pogrebne troškove korisnika MO 14,74 hiljade. Za putne troškove invalidnih osoba izdvojeno je oko 40,57 hiljada eura.