Prva banka nije bila finansijska institucija izbora za 100 prosvjetnih i zdravstvenih radnika u Baru kojima je omogućeno da kupe stanove kreditnim aranžmanom sa tom finansijskom institucijom koju kontroliše porodica Đukanović u zgradi A6, već svršeni čin koji su izrežirali potpisnici ugovora iz 2007. godine, tvrde neki od radnika kojima su dodijeljene stambene jedinice. Taj projekat je praktično 100 porodica doveo u dužničko ropstvo, ljekare i prosvjetare Bara ponizio jer su, kako tvrde, prevareni dvadesetak puta da će useliti u svoje stanove.
Prvu banku kontroliše porodica Đukanović, a u njoj je najveći pojedinačni akcionar Aco Đukanović, brat premijera Mila Đukanovića.
Predsjednik Sindikata ljekara barske Opšte bolnice dr Igor Karišik kazao je za „Dan” da onaj ko je upropastio taj projekat zaslužuje da odgovara, a nadležni organi treba time da se bave.
– Mi smo u jednoj apsurdnoj situaciji, treba da kupimo stanove od para koje nemamo. A svi pričaju o dobijanju stanova. Niko ga nije dobio u toj zgradi, niti će ga dobiti, već ćemo ga žestoko platiti sa cifrom koja prelazi dvije trećine moje plate – žali se Karišik. On je dodao da je početkom ljeta ponovo potpisivao aneks ugovora sa Prvom bankom, koja je nakon što je probijen rok za izgradnju stambene zgrade počela da naplaćuje kamatu.
– Pitao sam u banci mogu li da kupim auto na kredit i dobio sam negativan odgovor. Vozim automobil star 24 godine. Ne mogu za tu namjenu podići kredit jer sam zadužen –znači li to da ja ne treba da živim, niti moje dijete, moja porodica. Naša je krivica jedino ta što smo vjerovali obećanjima da će nam rata biti 200 do 250 eura. Ispala je preko 450. Sve ostalo je ucjena – ako ne potpišeš aneks ugovora sa bankom, isti se raskida. Vjerovatno mnogi od nas neće ni uspjeti da otplate stanove dok su živi – upozorio je u izjavi za naš list dr Karišik.
Prema ugovoru koji je potpisan 8. avgusta 2007. godine, regulisane su međusobne obaveze po osnovu finansiranja izgradnje stambeno-poslovnog objekta u Baru, čiji su potpisnici tadašnji ministri prosvjete i zdravlja Slobodan Backović i Miodrag Pavličić, zatim nekadašnji direktor Fonda zdravstva Ramo Bralić, te bivši predsjednik opštine Bar Žarko Pavićević, direktor Direkcije javnih radova Žarko Živković i Prve banke, koju je zastupao generalni direktor, Velimir Bogdanović. Predmet tog ugovora je finansiranje poslovno-stambenog objekta od strane Prve banke za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u ministarstvima i fondu sa teritorije opštine Bar.
Prva banka je prije tri godine obavijestila javnost da je izvođaču radova ZIB-u prenijela novac za izgradnju objekta. Izvođač radova, ZIB, prije bankrota izgradio je oko 90 odsto objekta, sa kašnjenjem od preko 60 mjeseci. Početkom 2014. godine, preduzeće Žarka Pavićevića, sa Opštinom Bar na čijem čelu je tada bio upravo on, potpisalo je ugovor o preuzimanju obaveza završetka radova. Ugovor nikada nije ni bio u skupštinskoj proceduri, niti je donesena odluka SO Bar o preuzimanju obaveza.
Podsjetimo, u decembru 2013. godine Prva banka je najavila administrativne zabrane na plate 100 prosvjetnih i zdravstvenih radnika koji su imali rješenja za stanove u zgradi A6. Prva banka je na račun ZIB-a po osnovu izgradnje zgrade A6 uplatila kompletan iznos od 4,5 miliona eura. Kako zgrada nije završena u roku, krajem 2009. godine banka je počela da naplaćuje kamatu.
Prema prvom ugovoru koji su prosvjetari i ljekari potpisali sa Prvom bankom, uslovi kreditiranja su bili kredit na 20 godina, sa grejs periodom do useljenja i kamatnom stopom od 6,4 odsto. U međuvremenu potpisnici ugovora, uz agoniju što kasni zgrada (sada već šest godina), dovedeni su do zida jer su po principu „uzmi ili ostavi” primorani da potpisuju ugovore sa Prvom bankom, sa aneksom ugovora „šest mjeseci grejs perioda”. Taj aneks ugovora omogućio je Prvoj banci da praktično počne sa naplatom kamata, iako radnici nijesu uselili u svoje stanove.
Da je zgrada završena na vrijeme, skoro trećinu stana bi do sada otplatili prosvjetari i zdravstveni radnici. Ovako ako usele i kad usele, useliće u objekat koji je star najmanje šest godina i čeka ih 20 godina otplate rata, a ona za dvosoban stan iznosi 461 euro. Neki od njih, koji su već dali dio novca, pokušali su da vrate sredstva, ali Prva banka ne odobrava povraćaj novca.
– Ima ljudi koji su uplatili Prvoj banci po 40 hiljada eura. Banka obrće novac, tražimo novac nazad, oni ne daju. Tražio sam odštetni zahtjev, bio sam kod četri advokata u Baru i nijedan nije smio da mi napiše tužbu. Tražiću odštetu – poručio je u izjavi za „Dan” radnik Slobodan Gojković, dodajući da je zbog borbe da dođe do svog stana obolio od dijabetesa.
– Za obradu kredita platili smo dva odsto, a danas banka za istu uslugu uzima 0,5 procenata – podsjeća Gojković.
On je istakao da prosvjetari i zdravstveni radnici nijesu dobili stanove, niti ih kupuju „po povlašćenim uslovima”, već ih plaćaju papreno.
– Kamata nam je 6,4 odsto viša nego tržišna. Provjerite koliko su danas tržišne kamate za stambene kredite. Intelektualna elita Bara je dobila omču oko vrata – uvjeren je Gojković.
Dr Srđan Kalinić podsjeća kada je dobio ugovor sa aneksom (grejs period šest mjeseci) i tražio objašnjenje i rečeno mu je to „pro forme”. Na „pro formu” samo po njegovom kreditu, kako kaže, banka je do sada obračunala kamatu od 10.000 eura.
– Moj stan od 84 metra kvadrtna u startu je koštao 63.000 eura. Ja već otplaćujem ratu za ovaj stan u mjesečnom iznosu od 461 euro. Na kredit od 63 hiljade za 20 godina po kamati od 6,4 odsto treba da vratim 110 hiljada eura. Ja tu nikakvu povoljnost ne vidim. Pošao sam u banku i rekao da hoću da zatvorim kredit od 63.000 eura. Rečeno mi je da banci dugujem 72.000 eura – požalio se Kalinić.
Povodom nastale situacije redakcija „Dana” kontaktirala je Prvu banku iz koje nijesu odgovorili na naša pitanja.
D.S.
Ministar nije htio da priča sa kolegama
Dr Srđan Kalinić navodi da nije mogao doći do finansijskog kartona za uplaćena sredstva po osnovu ovog kredita.
– Finansijski karton sam tražio još dok ZIB nije bio u stečaju, ali mi ga nijesu dali – kaže Kalinić. On je naglasio da je to gorući problem za zdravstvene i prosjetne radnike Bara.
– O odnosu dovoljno govori i nedavni dolazak aktuelnog ministra zdravlja u Baru, koji nije našao za shodno da razgovara sa kolegama ljekarima oko ovog problema. Ministar je izabrao razgovore iza zatvorenih vrata, koja su bila zatvorena čak i za medije što je nezapamćeno – zaključio je dr Kalinić.
Rata veća od plate
Cijena kvadrata u Baru u zgradi za prosvjetare i zdravstvene radnike iznosi 780, a u Budvi 650 eura, što znači da za dvosoban stan u startu Barani plaćaju 10.000 eura skuplje od prosvjetara metroplote crnogorskog turizma. Ova razlika ekvivalentna je sa 20 prosječnih prosvjetnih plata (500 eura).