Na javni poziv Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) licima koja žive u Crnoj Gori, a nemaju ničije državljanstvo, prijavilo se 486 lica, od čega je najviše interno raseljenih osoba sa Kosova (240), pokazala je analiza MUP-a. U ovom resoru ističu da 221 lice nije imalo prijavljen boravak u Crnoj Gori ili im je istekao.
– U vrijeme javnog poziva pet lica imalo je status raseljenog lica iz Bosne i Hercegovine ili Hrvatske, 13 lica ima prijavljeno prebivalište, dok njih sedam i dalje ima privremeni boravak. Od 197 lica koja nemaju boravak ili im je istekao privremeni boravak, 144 lica su rođena nakon 1997. godine, odnosno u vrijeme javnog poziva bili su mlađi od 18 godina – navodi se u analizi javnog poziva licima koja žive u Crnoj Gori, a nemaju ničije državljanstvo.
Najveći broj lica koji se odazvao pozivu MUP-a rođen je u Crnoj Gori (345 lica), dok je njih 23 rođeno u Srbiji, a na Kosovu 87.
– Od 345 lica koja su rođena u Crnoj Gori, 297 lica su upisana u matični registar rođenih, 47 lica je izjavilo da nijesu upisani u matični registar rođenih, dok za jedno lice ne postoje podaci o tome. Od lica koja su rođena u Crnoj Gori, 159 lica su interno raseljena (IRL) sa Kosova, četiri lica su raseljena iz Bosne i Hercegovine ili Hrvatske, a 156 osoba nema boravak u Crnoj Gori, dok 11 lica ima prebivalište, dva imaju privremeni boravak, jednom licu je privremeni boravak istekao, dok je za 12 osoba nepoznato koji boravak imaju u Crnoj Gori – piše u dokumentu MUP-a.
U analizi se navodi da se u 2011. godini tokom popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Crnoj Gori 4.312 lica izjasnilo da žive u Crnoj Gori kao lice bez državljanstva. Prema Zavodu za statistiku Crne Gore, ova brojka obuhvata 841 lice koje je u Crnu Goru došlo zbog ratnih sukoba (izbjeglice) i 3.471 lice koja se mogu smatrati lokalnom populacijom.
– S obzirom da nije postojala mogućnost da se tokom popisa provjeri postojanje državljanstva, kako bi se mogla utvrditi tačnost navedene izjave, Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) i predstavništvo UNHCR-a u Crnoj Gori održali su više sastanaka sa Zavodom za statistiku. Cilj sastanaka je bilo dobijanje podataka o ovim licima koji bi omogućili individualne intervjue, uvid u dokumenta koja posjeduju i analizu razloga zašto nemaju ničije državljanstvo, ukoliko se taj podatak pokaže kao tačan – piše u analizi.
Na poziv MUP-a najviše lica se javilo u Podgorici (uključujući gradske opštine Tuzi i Golubovci) i Berane, dok se najmanje javilo u opštinama Bijelo Polje i Kolašin (po jedno lice).
– U opštinama Budva, Plužine, Šavnik, Mojkovac i Plav nije bilo lica koja su se odazvala na javni poziv, dok opštine Petnjica i Gusinje nijesu ušle u obradu podataka jer su to novoformirane opštine, pa su se lica iz tih opština javljala u opštine Berane i Plav, u čijem sastavu su donedavno bili – ističe se u analizi.
Od prijavljenih, MUP je utvrdilo da sedam lica ima državljanstvo neke države i da su tokom javnog poziva dali netačne podatke.
– Utvrđeno je da su 42 osobe predale zahtjeve za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom, koji su uzeti u rad i u toku su službene provjere i radnje predviđene zakonom, nakon čega će se donijeti na zakonu zasnovana odluka – ukazano je u dokumentu.A.T.
Pedeset odsto izbjeglica
Kako se navodi u preporukama i zaključcima, MUP će nastaviti sa unapređenjem dosadašnje kampanje na podizanju svijesti o važnosti lične dokumentacije, sa programom besplatne pravne pomoći licima koja nijesu upisana u matične registre.
– Javni poziv je pokazao da je 50 odsto lica koja su se odazvala javnom pozivu izbjeglice sa prostora bivše Jugoslavije i da se radi o licima koja su rođena na teritoriji Srbije, odnosno Kosova, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, ili Albanije, tj. čije je porijeklo iz tih zemalja – navodi se u dokumentu.