Bivši direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Bojan Obrenović podnio je tužbu protiv tog tijela kojom traži poništenje rješenja o prestanku radnog odnosa. On od Agencije traži 21.000 eura zbog materijalne štete koju trpi zbog izgubljene zarade za period od dana prestanka radnog odnosa do vraćanja na rad.
Kako se navodi u obrazloženju tužbe koja je podnijeta Osnovnom sudu u Podgorici, Obrenović je 2. oktobra 2014. godine sa Agencijom zaključio ugovor o radu za radno mjesto direktora za period od četiri godine.
Navodi se da mu je Agencija uputila upozorenje o postojanju razloga za otkaz ugovora o radu jer, navodno, kao direktor nije postupio po odlukama, odnosno po zaključcima Savjeta Agencije. Obrenović je, kako se navodi, dao pisano izjašnjenje na upozorenje, u kojem se detaljno izjasnio, opovrgavajući sve navode, kao i postojanje zakonskih razloga za otkaz ugovora o radu, odnosno razrješenje.
Nakon upozorenja, Savjet Agencije je 8. decembra 2015. godine donio rješenje o prestanku radnog odnosa u kojem je navedeno da Obrenoviću kao „zaposlenom kod poslodavca ugovorom o radu od 2.10.2014. godine na mjesto direktora Agencije … zaključno sa danom 8.12.2015. prestao ugovor na određeno vrijeme zaključen na period od četiri godine, prije isteka mandata”.
– Agencija se u uvodnom dijelu rješenja o prestanku radnog odnosa pozvala na odredbu člana 143, stava 1, tačke 2 i 3 Zakona o radu. Rješenje o prestanku radnog odnosa je nezakonito i tuženi se poziva na navedenu odredbu Zakona o radu samo formalno, a da pri tom ne daje nikakve razloge u pravcu kako to predviđa član 143 stav 1 tačka 2 i 3 Zakona o radu, mada se navedena odredba u ovoj pravnoj stvari nije mogla primijeniti već odredbe zakona koje regulišu razrješenje direktora. Sve i da se prihvati da je bilo moguće u ovom slučaju primijeniti član 143, stav 1, tačka 2 i 3 Zakona o radu, a nije, ista odredba predviđa, da „poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposlenom ako za to postoji opravdani razlog i to zbog nepoštovanja obaveza koje su predviđene zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu“ (tačka 2) i „ako je njegovo ponašanje tako da ne može nastaviti rad kod poslodavca u slučajevima propisanim zakonom i kolektivnim ugovorom ili aktom poslodavca koji mora biti usaglašen sa zakonom i koletivnim ugovorom” – piše u tužbi Obrenovića.
U tužbi je navedeno da je Agencija trebalo da navede „opravdane razloge”, za raskid ugovora, kao i koje obaveze tužilac nije poštovao.
– Tuženi nije dao razloge jer tih razloga nije bilo, kao što nije bilo ni obaveza koje tužilac nije poštovao a koje su predviđene zakonom, kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu. Nije bilo ni ponašanja tužioca zbog kojih ne bi mogao da ostane na radu kod tuženog, a koji su bili propisani zakonom i kolektivnim ugovorom ili aktom tuženog koji je morao biti usaglašen sa zakonom i kolektivnim ugovorom – piše u tužbi.
Obrenović navodi da je zbog nedostataka „argumantacije” Savjet Agencije, kao organ tuženog, samo uopštenom frazom u rješenju naveo da se „oglušio o zakonsku obavezu da savjesno i odgovorno obavlja poslove na koje radi, da poštuje organizaciju rada i poslovanja Agencije, kao i uslove i pravila nezavisnog tijela na čijem je čelu Savjet Agencije“.
U tužbi se navodi da je rješenje o prestanku radnog odnosa tuženog po svojoj formi nezakonito jer poslodavac shodno Zakonu o radu može „otkazati ugovor o radu“, a ne donijeti rješenje o prestanku radnog odnosa, kako je to urađeno u ovom slučaju.
– Agencija nije mogla da tužioca tretira kao svakog drugog „zaposlenog” jer je on, , shodno članu 51 Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, organ Agencije – navodi se u tužbi.
Obrenović ukazuje da mu je donošenjem nezakonitog rješenja o prestanku radnog odnosa Agencija pričinila materijalnu štetu koja se ogleda u izgubljenoj zaradi za period od dana prestanka radnog odnosa, počev od 8. decembra 2015. godine, pa do vraćanja na rad.
-Što po procjeni tužioca iznosi preko 20.000 eura, mada će se tačan iznos materijalne štete utvrditi preko vještaka finansijske struke – navodi se u tužbi.
U tužbi je navedeno da bi zadatak vještaka bio da utvrdi tačan iznos materijalne štete na ime uzgubljene zarade usled nezakonitog prestanka radnog odnosa za period od 8. decembra do vraćanja na rad, odnosno do dana izrade nalaza, uz obračun zakonske zatezne kamate za svaki pojedinačni iznos od dana dospijeća, pa do dana izrade nalaza.
Obrenović je od suda zatražio da poništi rješenje Agencije i da je obaveže da ga vrati na rad i omogući mu obavljanje poslova direktora u roku od osam dana od dana pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja.A.T.
Nije ispunjen nijedan uslov
Obrenović je naveo da u ovoj situaciji nije ispunjen nijedan od uslova iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, te da nije mogao razriješiti dužnosti direktora Agencije, zbog čega je rješenje o prestanku radnog odnosa nezakonito.
Obrenović u tužbi navodi da sve i da je bilo u konkretnom slučaju uslova za razrješenje shodno odredbama zakona, Agencija ga nije razriješila funkcije direktora, već mu je samo donijela rješenje o prestanku radnog odnosa.
– To je ne samo nezakonito već i nelogično, jer je, ako se strogo-formalno posmatra, tužilac i dalje direktor Agencije budući da nije razriješen – piše u tužbi.