Izgradnja drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima neisplativa je sa ekološkog, ekonomskog, ali i zdravstvenog aspekta, ocjenjuje se u analizi „Istina o projektu izgradnje drugog bloka Termoelektrane „Pljevlja” koju je uradila NVO Grin houm. Autor analize, projektni koordinator u Grin houmu, inženjer energetike Nikola Ninković, navodi da je tridesetogodišnji nemarni rad Termoelektrane doveo do toga da su kapaciteti ekosistema veoma ugroženi i ograničeni, a posledice zagađenja osjećaju sadašnje generacije Pljevljaka s obzirom na to da je samo u periodu od 2008. do 2012. broj oboljelih od karcinoma povećan za 63. On ističe da su od štetnih uticaja Termoelektrane osim vazduha, zagađeni i voda i zemljište.
– Agencija za zaštitu životne sredine često ne ispunjava svoju svakodnevnu obavezu i ne objavljuje rezultate mjerenja kvaliteta vazduha u Pljevljima. Takođe, odbijena je inicijativa civilnog sektora i velikog broja građana za postavljanje ekološkog inspektora sa sjedištem u Pljevljima, dok isti ne kažnjava zagađivače, omogućavajući im tako da rade ono što već 30 godina rade bez ikakve nadoknade nastale štete. Sve ovo ide u prilog tome da nadležni organi žele prikriti stvarno stanje u Pljevljima, uporno insistirajući na tome da individualna ložišta doprinose zagađenju, istovremeno omogućavajući nesmetan rad i neispunjavanje obaveza stvarnim zagađivačima, Termoelektrani i Rudniku uglja – kaže Ninković.
On ističe da u Crnoj Gori ne postoji adekvatno strateško planiranje i samim tim nije moguće kvalitetno odrediti stvarne potrebe za novim energetskim kapacitetima. Da bi se planirala energetska postrojenja, moraju se znati tačne potrebe neke zemlje za energijom, dok u Crnoj Gori to nije slučaj. Ninković navodi da se umjesto na korištenju resursa poput sunca, vjetra, bio mase i mjera energetske efikasnosti insistira na eksploataciji fosilnih goriva koja negativno utiču na ekosistem i zdravlje građana. Ovom analizom, potvrđeni su nagomilani problemi, počev od planiranja razvoja energetike, preko proizvodnih kapaciteta, do sirovina koje se koriste za proizvodnju struje.
– Prema podacima zdravstvenih ustanova u Pljevljima u strukturi ukupnog morbiditeta prema podacima iz 1985. i 2001. dominiraju respiratorne infekcije, infekcije i problemi urinarnog trakta, metabolički poremećaji i problemi neonatusa i odojčadi. Samo od 2010. do 2012. zabilježeno je 21.209 slučajeva obolijevanja od tih bolesti. Udio akutnih respiratornih bolesti u ukupnom broju djece na području Pljevalja porastao je sa 23 odsto 1985. na 50 procenata u 2001. Takođe, 1985. godine tri odsto djece na području Pljevalja liječilo se od astme, a ta brojka je 2001. porasla na 11 procenata – upozorava Ninković.
On ističe da iako je Crna Gora potpisnica sporazuma o formiranju Energetske zajednice, granične vrijednosti emisija štetnih čestica u vazduhu u crnogorskom zakonodavstvu nisu u skladu sa graničnim vrijednostima emisija iz zakonodavstva EU.
– Planirana prodajna cijena električne energije iz drugog bloka izuzetno je visoka i nekonkurentna, dok je proizvodna cijena nerealno niska, te su shodno tome izvjesni ogromni gubici. Izvoz projektovanog viška struje neće biti moguć ni ukoliko proizvodna cijena električne energije bude kao što je i planirana nacrtom detaljnog prostornog plana, odnosno 65 eura po megavat-satu – navodi Ninković.
Umjesto dugoročnih isplativih planova, Ninković ocjenjuje da u našoj državi imamo suprotnu situaciju.
– Izgradnja drugog bloka nije opravdana ni sa ekonomskog stanovišta. Projektovana cijena njegove izgradnje od oko 360 miliona eura nije krajnja, a ona bi mogla biti i duplo veća. Iako se ne može unaprijed govoriti, ono što je sada jasno, jeste da u slučaju da je drugi blok sada u pogonu, njegovo poslovanje na osnovu veleprodajnih cijena za 2014. godinu bilo bi sa gubitkom samo za tu godinu 21.284.200 eura. Pored toga, finansiranje ovog projekta biće iz kredita iza kojeg mora stajati državna garancija, a što znači da iza toga stoje poreski obveznici – ističe Ninković.
Ninković navodi da Crna Gora, osim dugoročnom planiranju, treba da se okrene novoj energetskoj paradigmi.
– Naša šansa nije samo u ogromnim potencijalima obnovljivih izvora energije, već i u povećanju energetske efikasnosti u zgradarstvu i industriji. Uštede u tom sektoru mogu biti i do 40 odsto pa bi se mjerama energetske efikasnosti za nekoliko godina mogle gotovo prepoloviti potrebe Crne Gore za električnom energijom, a uz istovremena otvaranja velikog broja radnih mjesta i industrije, povezanih sa ovim sektorom – smatra Ninković.M.S.
Najave zapošljavanja su farsa
Ninković navodi da su obećanja da će izgradnja drugog bloka termoelektrane dovesti do novih radnih mjesta teško ostvariva. On objašnjava da se jedino može očekivati smanjivanje broja zaposlenih, pošto postojeći blok treba da se ugasi do 2024. zbog isteka radnog vijeka, pa će neki od zaposlenih dobiti novo radno mjesto, a neki ostati bez posla zbog novih tehnologija koje ne iziskuju radnu snagu. Termoelektrana Pljevlja je od 2010. do 2012. broj zaposlenih smanjila na 223, dok je trenutno broj radnika 195.
Osim toga, upozorava Ninković, ne postoje dovoljno istražene, analizirane niti realno procijenjene rezerve uglja, imajući u vidu da su postojeće dovoljne za rad novog bloka do 25 godina ili manje ukoliko postojeći ostane u funkciji.
Toplifikacija upitna
Ninković podsjeća da je Elektroprivreda još 1982. imala obavezu da izvrši toplifikaciju Pljevalja, ali ni nakon 30 godina rada i oko 40 miliona tona uglja koliko je sagoreno, projekat nije realizovan. Taj projekat je sada doveden u pitanje jer nije definisan i nacrtom detaljnog prostornog plana, pošto je to stvar konačne odluke investitora u Termoelektrani, a i lokalna samouprava bi morala da obezbijedi oko 20 miliona za taj projekat. Takođe, toplifikacija bi imala negativnu ulogu za rad drugog bloka zbog trošenja dijela snage, projekat bi trajao do 25 godina i na kraju bi samo 70 posto građana bilo obuhvaćeno sistemom.
)){kind=small}
