Olivera Ilinčić, nekadašnja bliska saradnica uhapšenog predsjednika političkog savjeta DPS-a Svetozara Marovića i kontroverznog biznismena Stanka Caneta Subotića, povezana je sa firmom Grin karbon renjuvabls S.A., koja se pominje u globalnoj poreskoj aferi „Panamski papiri”. To su prenijeli slovački mediji, koji su objavili da se ispituju transakcije te kompanije i njenog kontroverznog direktora Džona Novaka iz Vankuvera, koji je jedno vrijeme bio čelnik komore za kanadsko-slovačku saradnju.
Prema pisanju slovačkog portala Pluska, panamska dokumenta pokazala su da su i Slovaci umiješani u globalni skandal, ali i pojedini biznismeni sa Balkana, uključujući Ilinčićevu.
Slovački državni organi ispituju da li su preko firme Grin karbon renjuvabls S.A. obavljane sumnjive transakcije.
Ta firma bila je klijent kompanije Mosak Fonseka, iz čije su baze podataka i izvučena dokumenta koja se odnose na pomenuti globalni skandal.
Po pisanju portala Pluska, u rukovodećoj strukturi Grin karbon renjuvabls S.A. bili su i Olga Kindler, Olivera Ilinčić, Helena Dubišova, Sergej Racman i Milan Hošek.
Kompanija Grin karbon renjuvabls S.A. kako prenose slovački mediji, osnovana je 20. avgusta 2012. godine. Kompanija Mosak Fonseka registrovala ju je zvanično na Britanskim djevičanskim ostrvima, popularnoj ofšor destinaciji.
Portal Pluska je objavio da je Olivera Ilinčić bila poslovni partner kontroverznog srpskog biznismena Stanka Subotića, za koga se navodi da je bio krivično gonjen zbog šverca cigareta iz Srbije, Makedonije i Mađarske.
Osim što je bila povezana sa Stankom Subotićem, Olivera Ilinčić je bila i savjetnik Svetozara Marovića dok je on bio predsjednik državne zajednice Srbija i Crna Gora.
Ilinčićeva je u fokus javnosti u Crnoj Gori dospjela početkom ove godine jer se njeno ime našlo u nedavno podnijetoj naredbi za sprovođenje istrage u predmetima vezanim za korupcionaške afere u Budvi u kojima je glavni akter Svetozar Marović. Specijalno državno tužilaštvo provjerava da li je Ilinčićeva bila umiješana u malverzacije kojima je Opštini Budva nanijeta višemilionska šteta.
Ilinčićeva je bila viceguverner Narodne banke Jugoslavije, a u jednom periodu bila je direktorica firme Futura plus. Subotić je 2003. godine kupio srpsko preduzeće Duvan promet iz Kragujevca, koje je bilo vlasnik velike distributerske mreže, što je uključivalo i štandove i kioske, i na taj način formirao kompaniju Futura plus. Ta firma je kasnije otišla u stečaj.
Kada su u pitanju crnogorske poslovne kombinacije, za nju se prvi put čulo u ljeto 2012.godine, kada je pominjana u aferi vezanoj za prodaju desetine hiljada kvadrata zemlje u Budvi i sudski spor koji je Marovićev saradnik Zoran Mugoša poveo protiv kompanije Gud lokejšen propers, iza koje je stajala Ilinčićeva.
Dokumenta objavljena u aferi „Panmski papiri” odnose se na više od 214.000 ofšor kompanija koje se dovode u vezu sa osobama i firmama iz preko 200 zemalja. Kako su prenijeli svjetski mediji, koji posljednjih sedmica opširno izvještavaju o tom skandalu, bazu dokumenata čine komunikacija putem elektronske pošte, finansijski izvještaji i poslovna dokumentacija. Podaci o registrovanim firmama odnose se na period od 1977. godine do danas
Ranije je objavljeno da afera „Panamski papiri” vodi i do švajcarskog biznismena Hajnriha Tomea, većinskog vlasnika mojkovačke fabrike za proizvodnju oružja i vojne opreme Tara. Američki list „Majami herald” objelodanio je da dokumenta iz panamske kompanije Mosak Fonseka sadrže podatak kako je Kipranin Karalbos Felas, direktor Tomeove firme za prodaju oružje Edvin Ltd, od 2002. do 2007. godine bio ovlašćeno lice u najmanje 30 ofšor firmi.M.V.
ICIJ će sve objelodaniti 9. maja
Vašingtonski Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) objaviće 9. maja informacije o više od 200.000 kompanija, fondova i drugih društava koji su u raznim „poreskim rajevima” izbjegavali plaćanje poreza.
Krajem marta su objavljene određene informacije o poreskim malverzacijama u kojima je učestvovala advokatska kompanija Mosak Fonseka iz Paname, koje ukazuju na pranje novca i fiktivne račune brojnih javnih ličnosti.
U Crnoj Gori je 13 kompanija povezano sa ofšor destinacijama iz ove afere, a navode se i dva klijenta i dva krajnja korisnika, kao i 16 akcionara. Na globalnom nivou, ukupno postoji 11,5 miliona dokumenta i 2,6 terabajta informacija izvučenih iz interne baze podataka firme Mosak Fonseka.