Osnovni sud u Podgorici utvrdio je da je Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (ALZPSPI) nezakonito razriješio bivšeg direktora te institucije Bojana Obrenovića. Agenciji je naloženo da Obrenovića vrati na posao u roku od osam dana po pravosnažnosti presude.
Obrenović je 2. oktobra 2014. godine sa Agencijom zaključio ugovor o radu za radno mjesto direktora za period od četiri godine, ali ga je Savjet razriješio sa direktorske funkcije 8. decembra 2015. godine, zbog navodnog nepoštovanja odluka. Za Obrenovićevu smjenu glasali su predsjednik Savjeta Muhamed Đokaj i član Aleksa Ivanović, dok je njihov kolega Radenko Lacmanović bio protiv.
– Usvaja se tužbeni zahtjev, pa se poništava nezakonito rješenje Agencije o prestanku radnog odnosa od 8. decembra 2015. godine i obavezuje se tužena da tužioca vrati na rad i omogući mu obavljanje poslova direktora u roku od osam dana po pravosnažnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja – piše u presudi u koju je „Dan” imao uvid.
Takođe, Agencija je dužna da Obrenoviću nadoknadi troškove parničnog postupka od 892 eura.
Obrenović je u izjavi za „Dan” kazao da je presuda Osnovnog suda još jedna potvrda da je bio u pravu i da Savjet ne radi po zakonu.
– Zbog učestalog kršenja zakona, Statuta i Pravila o radu Agencije, kao direktor koji je odgovoran za zakonit rad, kontinuirano sam osporavao nezakonite zaključke i odluke, koje su većinom glasova donosili predsjednik i član Savjeta. Budući da sam shodno zakonskim ingerencijama, kao organ rukovođenja, bio zadužen za organizaciju rada, vođenje, zastupanje i predstavljanje Agencije, blagovremeno sam reagovao na uporna nastojanja Đokaja i Ivanovića da putem pravnog nasilja faktički „privatizuju” instituciju koja nije njihova, već državna koja podjednako pripada svim građanima čiji je ona servis. Zabrinjavajuće je što se na sjednicama Savjeta zaključcima i odlukama dvojice članova Savjeta, bez poziva na zakonski odnosno pravni osnov, odlučivalo o svemu i svačemu, uglavnom o pitanjima koja su u isključivoj nadležnosti direktora Agencije. S druge strane, uporno sam se protivio takvom načinu rada, te redovno upućivao dopise i urgencije obavještavajući ih o konkretnim povredama Zakona i zloupotrebama koje su ostavljale sve teže posledice – istakao je Obrenović.
On smatra da je njegova smjena bila i čin osvete.
– Nakon predstavke koju sam oktobra 2015. godine, zbog nagomilanih problema koji su opterećivali funkcionisanje Agencije, uputio Skupštini, predsjedniku i članovima Odbora za ljudska i manjinska prava, koje sam upoznao sa problemima u radu Agencije, uslijedilo je postupak mog protjerivanja, imajući u vidu činjenicu da je pasivan odnos i nezainteresovanost nadležnih u Skupštini tretiran kako drugačije, osim kao svojevrstan vid podrške. Prilikom moje smjene nijesu dozvolili javnosti da prisustvuje sjednici, a nijesu pozvali ni mene da budem dio tog čina, odnosno besmislene odmazde – istakao je Obrenović.
On kaže da se poslije ovakve odluke suda postavlja pitanje da li će poslanici crnogorskog parlamenta i nakon ovoga ostati pasivni posmatrači i nezainteresovano tolerisati kršenje zakona usvojenih u toku mandata aktuelnog Savjeta.
– Grubo kršenje zakona od strane Đokaja i Ivanovića, potvrđeno presudom Osnovnog suda, konačno bi moralo zainteresovati poslanike u smislu potrebe preispitivanja odgovornosti članova Savjeta koji shodno odredbama zakona za svoj rad odgovaraju Skupštini. Zašto bi se ustručavali takvog postupka kada će svu štetu u smislu neisplaćenih zarada koje su pripadale direktoru Agencije biti isplaćene iz državnog budžeta koji finansiraju poreski obveznici i građani Crne Gore, dok će Đokaj i Ivanović i nakon svega uživati zarade u iznosima koje su identični zaradi predsjednika Ustavnog suda i sudije Ustavnog suda. Zašto bi ovi moćni pojedinci imali rezervi prema bilo čemu i ustručavali se od bilo čega, ako shodno važećim odredbama Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, mogu biti razriješeni funkcije prije isteka vremena – ističe Obrenović.
Komentar na presudu juče nijesmo dobili od predsjednika Savjeta Muhameda Đokaja jer nije odgovarao na naše telefonske pozive, dok je Aleksa Ivanović kazao da „neće komentarisati presudu iz poštovanja prema sudu”.M.S.
Za 67 minuta 566 odluka
Obrenović dodaje da su pored „rekorda postignutih po broju zloupotreba službenog položaja, Đokaj i Ivanović rekorderi po broju realizovanih tačaka dnevnog reda koje su razmatrali na jednoj sjednici Savjeta”.
– Oni su na jednoj sjednici, za 67 minuta, sami odlučili o 566 tačaka dnevnog reda. Interesantno je da su zapisnici sa sjednica Savjeta Agencije na kojima je to tijelo kao drugostepeni organ odlučuje po žalbi u oblasti slobodnog pristupa informacijama kao drugostepeni organ, usvajani osam i više mjeseci nakon održavanja sjednice Savjeta – zaključuje Obrenović.