U slučaju uragana u Crnoj Gori, primorski gradovi bi bili uništeni, ali zahvaljujući planinskom zaleđu Primorja njegovo dejstvo se ne bi značajnije osjetilo u unutrašnjosti zemlje, kazao je za „Dan” klimatolog, Dragan Burić. On je naglasio da zasad nema uslova za razvoj uragana u Crnoj Gori.
Uragan Irma, koji danima bjesni iznad Kariba, razorio je sve pred sobom i napravio ogromnu štetu, a u njegovim udarima život je izgubilo najmanje 25 osoba.
Burić za „Dan” pojašnjava da je udar svakog uragana najrazorniji u obalnom području.
– Čim se dohvati kopna, njegova jačina slabi, utoliko više ako je kopno raščlanjeno kao kod nas. Kada bi se desilo da udari kod nas, primorski gradovi bi bili uništeni, ali zahvaljujući planinskom dijelu, u zaleđu Primorja, njegovo dejstvo se ne bi značajnije osjetilo u unutrašnjosti zemlje. Kod nas nema ni mogućnosti ni osnova da se uragani mogu razviti – kaže Burić.
On je pojasnio da se uragani razvijaju u tropskim predjelima, blizu Ekvatora, nikad iznad njega.
– Da bi jačala snaga uragana, njemu treba ogromno morsko, odnosno okeansko prostranstvo. Kod nas na Jadranu nema uslova da se može formirati toliki uragan. Kod nas su moguće pijavice, i ima ih redovno, kao i olujnih udara vjetra, ali ne i uragana kao u tropskim predjelima. Za sada uopšte nema uslova za tako nešto – naglasio je Burić.
„Telegraf” je juče objavio da bi uragan snage kao Irma, kada bi stigao na Balkan, sravnio cijeli region. Prema njihovoj analizi, njegovi udari bi išli do Rima i Milana, zatim na sjeveru do Minhena i Praga, dotakao bi Varšavu, prešao preko Odese, Istanbula, cijele Grčke. Prema tom scenariju, Crna Gora, Srbija, Albanija, Hrvatska, Slovenija i ostale zemlje regiona bile bi izbrisane u sekundi. Navode da je pretpostavka da bi Jadransko, Crno more i dio Egejskog potpuno nestali, te da bi tako jak udar u sekundi prekinuo dotok električne energije u većem dijelu Evrope.
Posledice klimatskih promjena osjećaju se svuda u svijetu, pa i u Crnoj Gori. Ljeto za nama bilježi se kao jedno od toplijih i najsušnijih u poslednjim decenijama. S druge strane, zime su sve hladnije i oštrije. Crnu Goru karakterišu ekstremne meteorološke pojave – ekstremne padavine i poplave, jaki vjetrovi, ekstremne temperature vazduha, magla i suša.
Zbog ekstremnih padavina na području naše države uobičajne su poplave, posebno u slivu Skadarskog jezera, u Nikšiću, Cetinju, Bjelopavlićkoj ravnici i Zeti.
Česte su i ekstremne sniježne padavine, koje dovedu do blokade saobraćajnica u zimskom periodu, te olujni vjetrovi, ali i toplotni talasi u toku ljeta.
U Studiji o ugrožensti od klimatskih promjena se navodi da su u Crnoj Gori poplave najčešći prirodni hazardi. U toj analizi se navodi da su najveće poplave zabilježene 1963., 1979., 1999., 2000., 2010. i 2011. godine. Konstatuje se da se na brdovitim terenima najčešće javlja erozija pomjeranja masa tzv. odronjavanje zemljišta, kao posledica velikog izlivanja kiše ili prilikom zemljotresa.
– Podizanje nivoa mora, koji je tzv. specifični hazard i erozija tla mogli bi da u Crnoj Gori trajno naruše Solila u Tivtu, močvarno područje buljaričkog zaliva, kao i lokalitete kao što su Velika plaža i Ada Bojana – navodi se u studiji.
Pojava intenzivnih suša, kako se navodi, poslednjih godina je bila česta i u Crnoj Gori.
– U toplijem dijelu godine suše jačeg intenziteta pogađaju južni dio Crne Gore, a u hladnijem dijelu godine planinski region. Od oblasti koje imaju klimatske karakteristike suše, na teritoriji Crne Gore najsušnije oblasti su Zetsko-bjelopavlićka ravnica i Primorje – piše u studiji.
A.O.
Suše uništavaju šumski fond
U Studiji o ugrožensti od klimatskih promjena konstatovano je da suše i ekstremno visoke temperature degradiraju šumski fond. I u požarima koji su ovog ljeta goreli u Crnoj Gori izgorele su ogromne površine šume, što je dovelo do trajnih posledica po ove ekosisteme.