Više od stotinu građana, među kojima je bio i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, juče su učestvovali u protestnoj šetnji koju je organizovala inicijativa „Bokobran“ koja se protivi izgradnji velikog pješčanog kupališta na dijelu obale ispod turističkog kompleksa „Dobrota Palaci“ (Dobrota Palazzi).
Izgradnja kupališta planirana je na jednoj od najatraktivnijih lokacija u Kotoru, tik ispod parapetnog zida priobalnog puta naselja Dobrota i to na dijelu obale gdje je ranije postojala samo manja drvena platforma na betonskim stubovima. Za taj poduhvat kompanija „Serzman inkorporejtid“ (Serzman incorporated) koja se, prema pisanjima pojedinih medija, nezvanično dovodi u vezu sa Edinom Kolarevićem, sestrićem bivšeg premijera i predsjednika DPS-a Mila Đukanovića, dobila je sve neophodne dozvole nadležnih državnih organa, uključujući i Upravu za zaštitu kulturnih dobara (UZKD). Kako se navodi u tom dokumentu, projektom je planirana „rehabilitacija“ kupališta koje je nekada postojalo ispod lokaliteta Kamp u obliku drvene platforme, i to izgradnjom dvije betonske ponte dužine po 30 metara, između kojih će biti nasuto nekoliko stotina kvadrata površine pješčane plaže u dužini od oko 120 metara. Ovaj projekat izazvao je kritike, prije svega stručne javnosti, pri čemu je Instutut za biologiju mora (IBM) imao negativno mišljenje zbog činjenice da na tom lokalitetu postoji stara ribarska posta, ukazujući i da bi se gradnjom uništili morski organizmi.
Uz zvuke zviždaljki, sirena i doboša okupljeni u protestnoj šetnji prošli su trasom od Crkve Sv. Matije do novoizgrađenog komplaksa gdje su ih radnici kompanije „Serzman“ dočekali sa kolačima i sokovima, koje su građani odbili, uz poruku da neće dopustiti nastavak devastacije Boke kotorske „u slavu novca i nečijih privatnih interesa“. Antonela Stjepčević iz inicijative „Bokobran“ kazala je da su crnogorske institucije, za ono što nisu imale uporište u ranijim zakonskim rješenjima, premostile donošenjem Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata u septembru prošle godine.
– Time misle da su zabili poslednju brokvu (ekser) u kašetu od svega onoga vrijednoga što mi ovdje posjedujemo. Dužni smo da im dokažemo da nisu. Treba vratiti ingerencije Bokeljima, poručila je ona, nakon čega je pročitano pismo podrške koje je organizatorima protesta poslao crnogorski muzičar i ekološki aktivista Antonije Pušić – Rambo Amadeus.
On je naveo da samo „neuk i naivan čovjek misli da može donijeti svom potomstvu neko dobro narušavanjem prirodnog, ekološkog i kulturnog ambijenta turističke destinacije koju je zaposjeo“.
– Praviti profit uz pomoć miješalice za beton karakteristika je prošlog vijeka, takav profit danas je u ambijentu kakav je Boka kotorska ništa drugo do trajna devastacija koja na posletku dovodi i do propasti samog turizma kao najvažnije privredne grane regiona, poručio je Rambo dodajući da je Crna Gora „ipak vlasništvo svih njenih stanovnika, a ne grupice povlašćenih“.
Upitan kako tumači odluku aktuelne Uprave za zaštitu kulturnih dobara da dozvoli, kako su oni naveli, „rehabilitaciju“ pješčanog kupališta koje na toj lokaciji nije nikada postojalo, bivši dugogodišnji direktor republičkog Zavoda za zaštitu spomenika kulture arhitekta Slobodan Bobo Mitrović, koji je bio među okupljenima, ocijenio je da je rehabilitacija bokeške matrice zločin.
– Ako nešto treba rehabilitovati, to je njihove mozgove i neznanje, diplome i škole. Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Uprava za zaštitu kulturnih dobara i sve institucije koje daju razne dozvole i saglasnosti, služe da zastupaju interese investitora koji, na silu Boga, protiv svake moguće struke i znanja, prave ovo što prave. Rehabilitacija bokeške matrice je zločin, jer kada vi mijenjate jednu prirodnu matricu, to je budalaština, to niko u svijetu ne radi. Pogotovo to nije na nivou javnog interesa, ni opšteg dobra, nego nekakvog parcijalnog pojedinačnog interesa, kazao je Mitrović novinarima. Arhitekta Marija Nikolić iz Društva prijatelja bokeške baštine upozorila je da je poslednji čas da se građani probude i stanu u odbranu onoga što je opšte dobro.
– Niko to nije dobio u nasleđe sa foteljom, niti će moći ponijeti sa svojom foteljom, to je naše. Ovo je kombinacija jedne velike bahatosti koju proizvodi ogromno neznanje koje se dešava u institucijama koje treba da štite ovaj dragocjeni prostor, odnosno ono što je od njega ostalo nakon njihovih razvojnih projekata, kazala je Nikolić. Protest, koji je obezbjeđivala policija, završio se mirno i bez incidenata, a prisustvom su ga podržali i jedriličari, ribari, brojni aktivisti nevladinog sektora, ali i odbornici Demokrata u kotorskom parlamentu, te ispred Zajednice Italijana Crne Gore i Bokeljske mornarice Aleksandar Dender.B.M.

Narušen ambijent

Da je Boka kotorska u cjelini smanjila prostor koji je imala u smislu površine mora, upozorava turizmolog prof. dr Milenko Pasinović.
- Smanjena je morska površina u zalivu izgradnjom obale, sa druge strane se narušava ambijent, a sa treće se uništavaju morski organizmi koji su sastavni dio prostora. Nisam pristalica da se obala zatrpava jer se time bitno mijenja izgled i namjena prostora, ali i estetski utisci o tom prostoru, kazao je Pasinović za „Dan“ i podsjetio da na ovom dijelu dobrotske obale ranije nije postojala plaža, već samo „drveno mulo“.
-Tu nije bila plaža, niti je imalo potrebe jer je to bila zelena površina namijenjena Kampu, precizirao je on.