Informacije koje učenici dobijaju izučavanjem predmeta „Zdravi stilovi života” mogu biti od presudne važnosti za izmjenu mortalitetne slike kod mladih, zbog čega je potrebno uvrstiti u školski sistem taj predmet kao obavezan, ocijenjeno je na okruglom stolu NVO Juventas. Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Mladi zdravstveni edukatori”, koji se sprovodi uz finansijsku podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Ministarstva finansija Crne Gore.
Saradnik na javnozdravstvenim projektima u nevladinoj organizaciji Juventas Jovan Dašić kazao je da je cilj projekat „Mladi zdravstveni edukatori” poboljšanje životnih uslova mladih u Crnoj Gori, kroz jačanje vještina, podizanje svijesti o rizičnom ponašanju i povećanje nivoa informisanosti o zdravim stilovima života.
– Situacija kod nas nije na zavidnom nivou kada je odabir predmeta Zdravi stilovi života u pitanju. Svega 37 odsto učenika u osnovnim školama je prethodne godine pohađalo nastavu iz ovog predmeta, dok je u srednjim školama samo 17 odsto učenika pohađalo nastavu iz ovog predmeta – saopštio je Dašić.
On je rekao da je situacija u gimnazijama malo drugačija i da je, kako je naveo, 43 odsto gimnazijalaca imalo priliku da stekne bazične informacije o svom zdravlju.
– Statistika odabira predmeta je daleko od očekivanog, a ovi podaci nam govore da treba kontinuirano raditi na jačanju kapaciteta mladih, kako bismo dobili adekvatne i pravovremene informacije – kazao je Dašić.
Prema njegovim riječima, najčešći razlozi obolijevanja i umiranja mladih su preventabilnog karaktera, a, kako je ocijenio, informacije koje učenici dobijaju izučavanjem predmeta Zdravi stilovi života mogu biti od presudne važnosti za izmjenu mortalitetne slike kod mladih.
– Gojaznost, neprestana upotreba telefona i pametnih uređaja, kao i slaba fizička aktivnost doveli su do brojnih oboljenja osnovaca. Potrebno je da djeca u osnovnim školama imaju časove korektivne gimnastike, umjesto kolektivnih sportova koji pogoduju samo malom broju talentovanih. I dok u mnogim crnogorskim školama nedostaju adekvatne sale, rekviziti i sprave, profesori fizičkog obrazovanja zapažaju da su djeca sve manje motivisana i motorički sposobna da vježbaju na časovima – kazao je on.
Profesorica Zdrave ishrane i dijetetike u medicinskoj školi u Podgorici Dejana Milić saopštila je da jedna četvrtina djece uzrasta do sedam godina ima prekomjerenu tjelesnu težinu, dok je svaka deseta djevojčica gojazna. Ona je kazala da su djeca u ruralnim sredinama manje gojazna, dok se bilježi veći stepen gojaznosti kod djece u urbanim sredinama.
Specijalista sportske medicine Sašenko Ćeranić ukazao je da djeca nemaju gdje da se bave sportom, a takođe je i spavanje jako bitan faktor razvoja, jer spavanje od 10 do 12 sati uveče je važnije od 12 do 6 sati, kada djeca rastu i razvijaju se.
M.S.