U poslednje četiri godine u Crnoj Gori je u prosjeku svega 13 Srba godišnje dobijalo posao. To je za čak 37 puta manje od broja Crnogoraca, jer su državne institucije godišnje u prosjeku zapošljavale 486 građana koji su se izjašnjavali da pripadaju toj nacionalnoj strukturi.
Prosječan broj zaposlenih Srba je manji i kada se ta brojka uporedi sa Bošnjacima. Tako su, prema zvaničnim podacima Uprave za kadrove, u njenim godišnjim izvještajima o radu koje je analizirao „Dan”, godišnje u državnom sektoru zapošljavana 22 Bošnjaka, ali i 13 Muslimana.
Prosječan broj zaposlenih Albanaca na godišnjem nivou je sedam, a Hrvata jedan. Najgore su u cijeloj priči ubjedljivo prošli Romi jer su za četiri godine zaposlena svega dva pripadnika tog naroda u državnom sektoru i to 2014. i 2015. godine, dok nijedan posao nije dobio tokom 2016. i 2017.
Ovakva praksa pokazuje da vlasti u Crnoj Gori skoro ništa i ne rade kako bi ispoštovali adekvatnu zastupljenost naroda u organima državne uprave, u skladu sa brojem stanovnika. Ustav Crne Gore u članu 79 jemči manjinama pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu afirmativne akcije, kao i pravo na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.
Ipak, u praksi imamo situaciju da su Srbi, kao jedna od najvećih nacionalnih grupacija u državi diskriminisani, pa tako nemamo skoro nijednog pripadnika tog naroda na visokim pozicijama u državi, čak ni među direktorima škola. Nije strana praksa ni da Srbi u borbi za egzistenciju počinju da se izjašnjavaju kao Crnogorci ne bi li dobili posao, te se na taj način sprovodi asimilacija.
Nesrazmjeru u nacionalnoj zastupljenosti pokazalo je i istraživanje Ministarstva za ljudska i manjinska prava iz 2015. Tada je konstatovano da je u državnim i organima lokalnih uprava, sudovima i državnom tužilaštvu zaposleno svega 11,24 odsto Srba, dok primat u državnim institucijama zauzimaju Crnogorci kojih je čak 74,76 odsto. Kako se navodi u tom dokumentu, osim Srba nesrazmjerno u odnosu na ukupan broj stanovnika su zastupljeni i ostali narodi. Tako je u državnim institucijama 5,62 odsto Bošnjaka, Albanaca 2,51, Muslimana 2,46, Roma 0,02 i Hrvata 0,76.
Prema popisu iz 2011, u Crnoj Gori Crnogorci čine 44,98 odsto stanovništva, Srbi 28,73, Bošnjaci 8,65, Albanci 4,91, Muslimani 3,31, Romi 1,01, a Hrvati 0,97 procenata. U skladu sa procentom u ukupnom broju stanovnika, nacionalne zajednice trebalo bi da budu zastupljene u državnoj i lokalnoj upravi, što sada nije slučaj.
Prema istraživanju iz 2011. godine u nacionalnom smislu, kao Crnogorci izjasnilo se 79,03 odsto zaposlenih, Srbi 8.59, Albanci 2,80, Bošnjaci 4,14, Muslimani 2,39, Romi 0,01, Hrvati 0,89, a ostali 0,42 odsto.
Novo istraživanje o nacionalnoj strukturi trebalo bi da bude sprovedeno do kraja ove godine.M.S.