U Crnoj Gori trenutno rade 191.833 lica, pri čemu svaki treći zaposleni, odnosno 57.509 radnika, ima platu do 300 eura, pokazuju podaci koje je „Danu” dostavila Poreska uprava. Na drugoj strani, prema podacima kojima raspolaže Poreska uprava na dan 14. februar, 6.859 lica primilo je neto platu od 1.000 do 2.100 eura, a to su uglavnom predstavnici vlasti i javni funkcioneri.

Na pitanje koliko radnika je osigurano na minimalnu zaradu od oko 193 eura, u Poreskoj kažu da taj broj prelazi 8.000.

– Broj lica kojima je kroz validne predate IOPPD prijave za poreski period 11/2018 godine prijavljen iznos bruto zarade u rasponu od 287 do 289 eura, neto 192,29 do 193,63 eira, iznosi 8.185 – navode u Poreskoj upravi.

Platu do 250 eura neto, koliko se zahtijeva da bude minimalna zarada, trenutno u našoj državi primaju 48.334 radnika, odnosno svaki četvrti zaposleni.

Prosječnu platu od 510 eura prima tačno 139 radnika. U Crnoj Gori barem devet zaposlenih ima platu koja prevazilazi i evropski prosjek. Poreska uprava raspolaže podatkom da devet lica u našoj državi ima platu koja u neto iznosu iznosi preko 10.000 eura.

U Alternativi Crna Gora smatraju poraznim da svaki treći zaposleni ima manju mjesečnu zaradu od troška lubenice koju je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović pojeo u Dubaiju. Porazno je, kako kažu, to da polovina radnika ne može od svoje plate da plati račune i hranu svojoj porodici.

– S druge strane, to je u neku ruku i prava cijena njihovog rada. Podsjetiću da na štrajkovima radnika ne izađe ni 300 ljudi. Podsjetiću da je bar 100.000 radnika glasalo DPS na prošlim izborima. Podsjetiću i to da je omiljena izreka radnika: „Ćuti, može i gore!”. Iako nam je svakog dana sve teže da zamislimo to „gore od ovog”, broj glasača se povećava – kaže Vesko Pejak iz Alternative.

On ističe da su radnici motor države, a ako se taj motor ne održava, on će da stane.

– Da li je plata od 300 eura dovoljna za neke radnike?! Jeste! I prevelika! Jer koliko se bune, toliko visoku platu ne zaslužuju. Nije rob onaj koji ima malu platu, već onaj koji tu malu platu prihvati! Čisto radi poređenja koliko je mala plata jednog radnika, vjetrenjača „prve familije” za samo jedan sat zaradi 280 eura! A „prva familija” ima 50-ak vjetrenjača. Da ironija bude veća, mi plaćamo izgradnju istih kroz račune za struju. Oni nemaju nikakva ulaganja. Eto, toliko je bijedna plata radnika – ističe Pejak.

Banka hrane već godinama bezuspješno traži efikasniju borbu protiv siromaštva upozoravajući da veliki broj zaposlenih zbog niskih primanja živi u nedostojnim uslovima.

– Prosječnu crnogorsku porodicu čini 3,2 člana, a prosječno je zaposleno 1,2, što znači da je prosječna crnogorska porodica koja prima prosječnu platu siromašna. Ako znamo da je najveći broj zaposlenih u sektoru trgovine, ugostiteljstva i građevine gdje je prosječna plata oko 300 eura što znači da po odraslom članu porodice imaju manje od 186 eura što ih dovodi ispod linije ekstremnog siromaštva – ukazali su iz Banke hrane u više navrata.

M.S.

---

Agilniji da zaštite kladionice nego svoje interese
Alternativa je prije deset dana pokrenula projekat povećanja minimalne zarade sa 193 eura na 350 eura.

– Koliko smo informisani, neki sektori državne administracije žele da se minimalna zarada poveća na 250 eura. Šta bi to promijenilo? Bukvalno ništa. U ovom momentu mnogi radnici preko banke primaju 193 eura, dok ostali dio plate primaju „na ruke”. Cilj podizanja minimalne zarade treba da bude više novca u rukama radnika, a ne više uplata preko žiro-računa u bankama. Zato je neophodno podići zarade. Do sada smo skupili oko 2.000 potpisa za pet dana. Ironija je to da je 30.000 građana potpisalo za nedjelju dana peticiju da se ukinu porezi na kladionice. Za minimalnu zaradu nijesu tako agilni – ukazuje Pejak, koji poziva građane da potpišu peticiju koja je dostupna i na fejsbuku na stranici Alternative.