U cilju unapređenja zakonskog okvira i stvaranja uslova za efikasnije suzbijanje najtežih vidova kriminala i istovremeno zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda, NVO MANS je uputila inicijativu Ministarstvu pravde za izmjene Krivičnog zakonika i Zakonika o krivičnom postupku. Inicijativom se predlaže propisivanje novih krivičnih djela korupcije u Krivičnom zakoniku. U MANS-u naglašavaju da oblasti javnih nabavki, privatizacije i stečaja nose visok stepen rizika za korupciju i zloupotrebe na štetu javnih sredstava.

– Međutim, sada propisana krivična djela ne daju dovoljan osnov za procesuiranje i sankcionisanje lica koja vrše zloupotrebe u ovim oblastima, posebno službenih lica koji raspolažu javnim sredstvima i čije radnje zato predstavljaju korupciju u javnom sektoru. Takođe, u sudskoj praksi nema pravnosnažnih osuđujućih presuda za zloupotrebe u postupcima privatizacije, dok su rijetki slučajevi presuda za zloupotrebe u postupcima javnih nabavki. Zakonska ograničenja u suzbijanju korupcije u oblastima koja su posebno rizična sa aspekta vršenja korupcije, po pravilu treba da uzrokuju reakciju zakonodavca u cilju suzbijanja te vrste kriminaliteta. Međutim, iako je Krivični zakonik od njegovog donošenja mijenjan čak 12 puta, nijedna izmjena nije bila u cilju reakcije na suzbijanje korupcije u oblastima javnih nabavki, privatizacije i stečaja. Stoga smatramo da je Krivični zakonik, po ugledu na uporedna iskustva, neophodno dopuniti novim krivičnim djelima i to zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom, zloupotreba u postupku privatizacije i primanje i davanje mita u postupku stečaja – navode u MANS-u.

Takođe, inicijativom su predložili da se konačno kriminalizuje nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, u skladu je sa članom 20. Konvencije Ujedinjenih nacija za borbu protiv korupcije koju je Crna Gora ratifikovala, kao i preporukama Evropske komisije, SAD i međunarodnih eksperata.

– Smatramo da problemi koje Crne Gora ima sa korupcijom zahtijevaju reakciju zakonodavca i propisivanje krivičnog djela nezakonitog bogaćenja, što je preporuka i Evropske komisije u Izvještaju o napretku Crne Gore. Inkriminacija nezakonitog bogaćenja bi doprinijela borbi protiv korupcije u Crnoj Gori i efikasnijem dokazivanju tih slučajeva od strane tužilaštva.

– Dodatno, Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) u deklaraciji usvojenoj na sastanku u Strazburu ponovo je ohrabrio Skupštinu Crne Gore da nezakonito bogaćenje učini krivičnim djelom, u skladu sa preporukama Evropske komisije (EK) iz 2018. godine. Deklaracijom ovog zajedničkog odbora crnogorskog i Evropskog parlamenta opet je aktuelizovan predlog Evropske komisije da se znatno oštrije kažnjava nezakonito bogaćenje javnih funkcionera. U februaru prošle godine Ustavni sud Crne Gore donio je odluku kojom je ukinuo odredbu Zakonika o krivičnom postupku u dijelu kojim je bilo propisano da određene mjere tajnog nadzora naredbom određuje državni tužilac, na predlog ovlašćenog policijskog službenika ili po službenoj dužnosti. Ovakvo propisivanje bilo je suprotno odredbama Ustava Crne Gore i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, prema kojima ovakve mjere kojima se zadire u osnovna ljudska prava može određivati samo sud – kažu u MANS-u.

Međutim, od kada je ova odredba ukinuta, Zakonik o krivičnom postupku nije mijenjan.

– Tako sada postoji pravna praznina, odnosno nije propisana nadležnost za određivanje mjera tajnog nadzora: simulirana kupovina predmeta ili lica i simulirano davanje i primanje mita, pružanje simuliranih poslovnih usluga ili sklapanje simuliranih pravnih poslova, osnivanje fiktivnog privrednog društva, praćenje prevoza i isporuke predmeta krivičnog djela i angažovanje prikrivenog islednika i saradnika. Ovu pravnu prazninu neophodno je što prije popuniti tako što će se u ZKP-u propisati da sud određuje i ove mjere tajnog nadzora – naglašavaju u MANS-u.

M.S.

---

Ograničiti tajni nadzor
Iz MANS-a podsjećaju da je izmjenama Zakonika o krivičnom postupku iz 2015. godine omogućeno je da mjere tajnog nadzora traju i do 18 mjeseci, a njihovo produženje nije uslovljeno time da je njihova primjena u prvih četiri mjeseca dala ikakve rezultate. Tako je moguće nastaviti mjere tajnog nadzora, iako za četiri mjeseca njihove primjene nije prikupljen nijedan dokaz.

– Stoga smatramo da bi maksimalno trajanje mjera tajnog nadzora trebalo smanjiti, a njihovo produženje usloviti time da je njihova primjena u prvih četiri mjeseca dala rezultate, odnosno isključiti mogućnost njihovog produženja ako u prvih četiri mjeseca njihova primjena nije dala rezultate – ističu u MANS-u.