Izdvajanja iz budžeta za zarade u javnom sektoru za 13 godina povećane su za tri puta, odnosno za 350 miliona eura, saopšteno je tokom jučerašnje skupštinske rasprave o Predlogu izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojima se uvode otpremnine u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa. Tokom rasprave je ukazano da zvanični podaci o iznosima novca za zarade, broju zaposlenih i broju ugovora na određeno pokazuju da se ne primjenjuje Plan optimizacije zaposlenih u javnom sektoru.

Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru podnijeli su poslanici Marta Šćepanović (DPS), Jovanka Laličić (DPS), Nikola Rakočević (DPS), Predrag Sekulović (DPS), Genci Numanbegu („Albanci odlučno”), Boris Mugoša (Socijaldemokrate), Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), Andrija Popović (Liberalna partija) i Adrijan Vuksanović (Hrvatska građanska inicijativa). Predloženim izmjenama, sa kojima se saglasila i Vlada, predviđeno je i da zaposleni kome prestane radni odnos na osnovu pisanog sporazuma, a ostvari pravo na otpremninu, ne može zasnovati radni odnos u javnom sektoru u periodu od pet godina i da se to ograničenje ne odnosi na zaposlenog koji vrati cjelokupni iznos isplaćene otpremnine.

Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milutin Đukanović kazao je da se ovaj predlog obrazlaže u kontekstu reforme javne uprave, pitajući ko je doveo do haosa u javnom sektoru.

– Kao da je neko drugi vladao, pa neko drugi treba da ispravlja te greške. Do haosa u javnoj upravi dovela je Demokratska partija socijalista. Akcija „jedan zaposleni, četiri glasa” skupo košta građane Crne Gore. I sad građani treba da plaćaju otpremnine aktivistima DPS-a – ocijenio je Đukanović.

Kako je rekao, ukupne plate u javnom sektoru 2006. iznosile su 158 miliona, u 2017. – 445 miliona, a u 2018. oko 500 miliona.

– Za 13 godina zarade u javnom sektoru su povećane za više od tri puta. Ovo su podaci DRI. Ukupne zarade su povećane toliko. Što se tiče realnih primanja, svjedoci smo da su realna primanja povećana za svega osam odsto – istakao je on, dodajući da se sa 350 miliona eura plaća kampanja „jedan zaposleni, četiri glasa”.

Poslanik DPS-a Marta Šćepanović na to je kazala da je za budžet zabrinut onaj ko prima platu od Skupštine i EPCG, na šta je Đukanović reagovao navodeći da to nije tačno.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević podsjetio je da je Zakon o zaradama zaposlenih u javnom sektoru donesen 2016. godine, te da je nezabilježeno da imaju zakon koji mijenjaju osmi put. On je ukazao da je prema Planu optimizacije, broj zaposlenih na centralnom nivou trebalo da bude manji za 1.179, a da je on umanjen za svega 56 lica. Konjević je naglasio da vladini podaci pokazuju da nije ispoštovana ni mjera prestanka radnog odnosa na određeno.

– Broj zaključenih ugovora na određeno u izvještajnom periodu je 1.309, dok je u istom periodu isteklo 1.100 ugovora. Dakle, nije smanjen broj, nego je povećan za 200. Da nema govora o optimizaciji, najbolje pokazuje budžet. Realizacija bruto zarada u 2016. bila je 422 miliona. U budžetu za 2019. su planirano 472 miliona. Potrošiće se više od 50 miliona. Ovo je finansijski iskaz reforme. Ovo su rezultati plana optimizacije na kraju 2018. godine – poručio je on.

Boris Mugoša iz SD kazao je da mu je dužnost da građanima objasni na šta se odnose izmjene zakona, poručujući da „ovo nije nikakvo čudo, već normalna stvar u skladu sa mjerama iz Plana optimizacije”. On je rekao da je jedna lokalna samouprava, u kojoj je na vlasti opozicija, krajem godine donijela odluku o isplati otpremina u slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa, te da je tp rađeno iako nije bilo propisano zakonom.

– Ne mogu da shvatim da neko ko je 18 godina bio na vlasti govori o prekobrojnosti u javnoj upravi – kazao je Mugoša.

Poslanik Aleksandar Damjanović istakao je u svom izlaganju da je i 2016. godine, kada se donosio taj zakon, govorio da se radi o predizbornom zakonu.

– Danas u maju 2019. radimo isto, samo malo ranije, pred izbore 2020. godine – tvrdi on.

Damjanović je podsjetio da je Zakon o radu sistemski zakon koji definiše pitanje otpuštanja, gdje je tačno definisan iznos otpremnine.

– Ovaj predlog ne propisuje kao Zakon o radu šta i kako se otpremnina definiše, nego ostavlja mogućnost Vladi da podzakonskim aktom utvrdi iznos otpremnine. Je li on isti za svako radno mjesto? Hoće li zavisiti od uslova rada, kvaliteta posla, godina rada? Horizont zakona ograničavaju do kraja 2020. pa on apsolutno ima predizborni i izborni horizont – smatra Damjanović.

A.O.

---

Predlog nepotpun i neusklađen
Poslanik DF-a Branka Bošnjak ukazala je da je predloženi akt nepotpun i neusklađen sa poslovnikom, te da nijesu navedene odredbe zakona koje se mijenjaju, kao što bi trebalo.

– Da li u ovoj Skupštini jedna procedura važi za predstavnike vladajuće većine, a druga za nas iz opozicije? Kako na dnevni red mogu da se stave zakoni koji nijesu potpuni i usklađeni sa poslovnikom – pitala je ona.

I poslanici Damjanović i Konjević ukazali su da je predlog zakona loše tehnički pripremljen.