Vlada Crne Gore nastaviće s ograničavanjem zapošljavanja u javnoj upravi do 31. decembra 2020. godine. Takav predlog je razmatran na poslednjoj sjednici Vlade, a u cilju ispunjavanja predviđenih ciljeva smanjenja broja zaposlenih do kraja naredne godine (pet odsto na centralnom i deset odsto na lokalnom nivou), kao i smanjenju učešća zarada zaposlenih u državnom i opštinskim budžetima i održavanje finansijske stabilnosti.

– Podaci od kraja 2018. godine pokazuju da je smanjeno relativno učešće zaposlenosti u javnoj upravi u ukupnoj zaposlenosti za 1,4 odsto (sa 28,2 odsto u decembru 2017. na 26,8 odsto u decembru 2018. godine), dok je zabilježen i trend opadanja učešća bruto zarada i doprinosa na teret poslodavca u budžetu Crne Gore mjereno učešćem ovih izdataka u strukturi BDP-a. Kako svrha procesa optimizacije nije smanjenje broja zaposlenih, već dovođenje javne uprave na pravu mjeru, tako primjena ove mjere ne predstavlja apsolutno ograničavanje zapošljavanja. Radni odnos u javnoj upravi je moguće zasnovati uz saglasnost užeg kabineta Vlade, a prema jasno definisanoj proceduri i za jasno definisane izuzetke – navodi se u predlogu za nastavak sprovođenja ograničavanja zapošljavanja do kraja 2020.

Navodi se da Uprava za kadrove objavljuje samo one oglase za čije objavljivanje postoji saglasnost užeg kabineta Vlade i predviđene kadrovskim planom, dok je Zavod za zapošljavanje pripremio tipski upitnik gdje ustanove detaljno obrazlažu potrebu za traženim novim zapošljavanjima.

- Ključni rezultati dosadašnjeg sprovođenja mjere: usporavanje trenda rasta zapošljavanja u javnoj upravi, snažnija kontrola zapošljavanja uspješnom koordinacijom institucionalnih mehanizama na nivou javne uprave, primjena mjere nije onemogućila nesmetano funkcionisanje organa, primjena mjere nije dovela do negativnih efekata na ukupan rast zaposlenosti na nivou države – piše u tom dokumentu.

Jedan od razloga za nastavak sprovođenja ove mjere je ispunjavanje obaveza prema Evropskoj komisiji i Svjetskoj banci, što bi rezultiralo transferom treće varijabilne tranše za reformu javne uprave u iznosu od milion eura kroz direktnu budžetsku podršku Evropske komisije.

– Podaci o broju podnijetih zahtjeva užem kabinetu Vlade kojima se traži zapošljavanje novih lica mogu pokazati u kojoj mjeri bi došlo do povećanja broja zaposlenih u javnoj upravi da se ograničavanje zapošljavanja nije primjenjivalo u ovom obliku. Naime, tokom prve polovine 2019. godine, uži kabinet Vlade razmatrao je i odlučivao po 386 zahtjeva organa na nivou cijelog javnog sektora kojima je traženo zapošljavanje čak 1.500 novih izvršilaca (ne računajući zahtjeve za angažovanjem novih lica po osnovu ugovora). U istom vremenskom periodu, podaci pribavljeni na osnovu upitnika od samih organa pokazuju da je na nivou javne uprave zaposleno 751 lice – navodi se u predlogu.

Neprimjenjivanje ove mjere, kako se ocjenjuje, dovelo bi do rasta zapošljavanja u javnom sektoru, što bi imalo negativan fiskalni efekat na budžet.

- Ostvareni efekti smanjenja broja radnih angažovanja po Planu optimizacije su 3,41 milion eura u 2018. godini, a očekue se da će ukupni fiskalni efekat sprovođenja ove mjere u narednom periodu biti veći. Drugim riječima, da nije bilo mjera Plana optimizacije, pored toga što bi rast zapošljavanja u javnom sektoru u cjelini bio znatno veći, Vlada bi izdvojila dodatnih 3,4 miliona za zarade. Nadalje, povećanje broja lica angažovanih po ugovoru o privremenim i povremnim poslovima i ugovoru o djelu može predstavljati rizik od znatnog povećanja broja zaposlenih na centralnom i lokalnom nivou u srednjem roku, ukoliko isto nije usklađeno sa srednjoročnim kadrovskim planiranjem u javnoj upravi, a u slučaju prestanka važenja mjere ograničavanja zapošljavanja na određeno i neodređeno vrijeme – definisano je u Vladinom dokumentu.

A.O.

---

Spriječili povećanje zaposlenih za 580 lica
Prema podacima iz drugog kvartala ove godine, organe lokalne uprave nijesu angažovali nijedno lice bez odobrenja predsjednika opštine ili užeg kabineta Vlade.

– Važno je naglasiti da je od početka primjene Plana optimizacije, u julu 2018. godine, pa do kraja juna 2019. godine, ostvaren ukupan neto efekat smanjenja broja zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave za 580 zaposlenih. „Moratorijum“ je spriječio potencijalno povećanje broja zaposlenih za 580. Ovakav zaključak proističe iz Analize efekata kratokoročnih mjera Plana optimizacije u 2018. godini, koja zaključuje da je sami proces usporavanja zapošljavanja u prvih pola godine primjene Plana optimizacije, imao pozitivan efekat upravo zahvaljujući mjerama „moratorijuma” – piše u predlogu za produžavanje ograničavanja zapošljavanja i u narednoj godini.

Do kraja 2020. godine, kako se navodi, na lokalnom nivou će 84 lica ispuniti zakonske uslove za penziju.