S obzirom na pokazanu nevoljnost crnogorskih vlasti da efikasno sprovedu istrage napada na novinare i imovinu medija, treba istražiti mogućnost uključivanja nezavisnih stručnjaka u ove istrage. To se navodi u izvještaju – „Branioci ljudskih prava na Zapadnom Balkanu – Zastrašivanje umjesto prepoznavanja”, koji je objavila švedska ekspertska organizacija „Sivil rajt difenders” (Branioci građanskih prava).
U izvještaju se konstatuje da nije postignut napredak u oblasti slobode medije i sigurnosti novinara, uprkos naporima različitih akteri.
– Gotovo svi slučajevi napada na novinare ili imovinu medija ostaju neriješeni, uključujući najozbiljnije – ubistvo i pokušaje ubistva. Zvaničnici priznaju da ti slučajevi možda nikada neće biti riješen. To povećava osjećaj ličnog rizika kod novinara i aktivista i može ih odvratiti od aktivnijeg angažovanja u radu sa ljudskim pravima – ocijenjeno je u izvještaju, koji je za Crnu Goru radila NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO).
U preporukama se navodi da tužilaštvo i policija moraju dati prioritet istragama napada na novinara i medijsku imovinu, posebno onih slučajeva koji se približavaju zastari.
– S obzirom na pokazanu nevoljnost nacionalnih vlasti da efikasno sprovedu ove istrage, treba istražiti mogućnost uključivanja nezavisnih stručnjaka u ove istrage – piše u ovom izvještaju.
Preporučuju da tužilaštvo obezbijedi jednoobraznu primjenu kriterijuma i praksi krivičnog gonjenja napada i govora mržnje, kako bi se, kako navode, izbjegli različiti pristupi sličnim slučajevima.
– Organi javnog sektora trebalo bi da budu aktivniji u objavljivanju informacija i otvoreni za besplatne zahtjeve pristupu informacijama. To bi ograničilo prostor za nedolično ponašanje i podiglo povjerenje javnosti u njihov rad – smatraju eksperti međunarodne organizacije.
Ukazuju da bi Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama trebalo da bude efikasnije u adresiranju žalbi protiv institucija koje ne poštuju zakonski zahtjev za blagovremenim odgovarom na zahtjeve za informacijama.
Preporučeno je da se obrazovanje o ljudskim pravima uključi u formalni nastavni plan i program kako bi se osiguralo široko prihvatanje ljudskih prava i upoznavanje sa mehanizmima za njihovu zaštitu.
– Osiguravanje punog uživanja ljudskih prava svih građana i dalje je izazov u Crnoj Gori. Značajno je postignut napredak u uspostavljanju pravnog okvira za zaštitu ljudskih prava, ali još ne postoji politička volja za davanje prioriteta ljudskim pravima i stavljanje javnog interesa iznad političko stranačkih interesa – konstatovano je u izvještaju koji je objavila švedska ekspertska organizacija.
U dijelu koji se odnosi na preporuke medijima, navodi se da je potrebno osigurati efikasno pokrivanje pitanja javnih interesa, umjesto fokusiranja na senzacionalističke priče. Preporučena je bliža saradnja sa organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, te doslednost u pokrivanju slučajeva kršenja ljudskih prava.
A.O.
Borce za ljudska prava ne prikazivati za neprijatelje državeU izvještaju se ističe da javni funkcioneri moraju prestati prikazivati borce za ljudska prava za neprijatelje države samo zato što, kako se navodi, ostvaruju svoje pravo da izraze neslaganje. Preporuka je da Vlada revidira svoje programe finansiranja i osigura da se sredstva za NVO dodjeljuju kroz transparentan proces koji omogućava dovoljno vremena svim učesnicima da podnesu prijave, te da taj proces bude zasnovan na jasnim kriterijumima, kako bi se obezbijedila odgovornost u potrošnji novca poreskih obveznika.
– Pored toga, Vlada bi takođe trebalo da revidira način na koji konceptualizuje prioritete svojih programa finansiranja, koji su trenutno preusko definisani – navodi se u izvještaju.