Iako su prema mišljenju stručne javnosti u Crnoj Gori kamatne stope građana i privrede još uvijek visoke, mišljenja o potrebi za njihovim ograničavanjem su suprotna.
Tako je u susret najavi Centralne banke da će do kraja ovog mjeseca uraditi radnu verziju nacrta zakona o limitiranju najviše ugovorene kamatne stope, generalni sekretar Udruženja banaka Mirko Radonjić kazao da se organičavanjem kamata zadire u tržišne mehanizme. On je agenciji Mina biznis pojasnio da je ograničavanje cijene novca, odnosno kamata, suprotno temeljnim principima EU. Radonjić je saopštio da će Udruženje banaka o ovome saopštiti svoj stav nakon dobijanja materijala i detaljne analize na svojim organima.
Na drugoj strani, ekonomski analitičar Siniša Lekić podsjetio da se odavno govori o tome da će kamate u Crnoj Gori da se dovedu u normalne okvire i da se predugo čeka da CBCG uvede neke mjere.
– Kamate su prepuštene tržištu, a sve pod izgovorom da CBCG nije mjerodavna da to uradi, ali je krajnje vrijeme da CBCG sa Vladom donese set mjera kojim će stvarno limitirati kamatne stope, koje postaju ograničavajući faktor kompletnog ekonomskog razvoja, jer je očito da je sve manje svježeg novca u opticaju, privreda nema mogućnosti da plasira svoju robu, potrošački krediti su ograničeni, sa jedne strane visinom kamata, a sa druge načinom na koji se krediti odobravaju i dolazi se u situaciju da plasman robe nije na nivou na kojem bi trebalo da bude, što nije dobro ni za privredu, ni za budžet – rekao je on.
Lekić smatra da je bankarski lobi izuzetno jak, a u prilog takvoj tvrdnji ide činjenica što u Crnoj Gori posluje 12 banaka, a postoje najave da na tržište dolazi još nekoliko njih.
– Crna Gora želi da uđe u Evropu, ali zanemarujemo činjenicu da su u evropskim zemljama kamate od tri do šest odsto, dok se kod nas kamate pominju kao dvocifreni brojevi. Iako se često može čuti da su one osam ili devet odsto, one se u krajnjem svedu na 12 ili 13 odsto, dok kod mikrofinasijskih institucija idu i do 25 odsto, sve pod izgovorom da su rizici vraćanja kredita visoki. Prihvatam da su rizici vraćanja kredita veći kod nas nego u Evropi, ali je neophodno da mjerama i zakonima zaštitimo banke i tako smanjimo rizike. Ti rizici su identični i kod nas i u Evropi, sa bitnom razlikom što tamo funkcioniše pravna država – rekao je on.
Poslanik Goran Tuponja (Pozitivna) podsjetio je na period kreditnog buma, kada su se krediti davali ,,široke ruke” i istakao da upravo iz tog vremena banke imaju nagomilane loše kredite.
– CBCG je sve to nijemo posmatrala i dozvolila da se praktično ugrozi poslovanje komercijalnih banaka i sada se plaća danak, jer banke peglaju kredite iz tog vremena. Znam da se ograničavanjem kamata utiče na liberalno tržište i da kamate treba da se formiraju onako kako to tržište diktira, ali zbog neprirodne situacije koja se već desila, otišli smo u drugu krajnost u kojoj su te kamate visoke zbog straha banaka da ponovo ne uđu u slične probleme. Kamate su previsoke i preoprezne i praktično se radi o procesu stablizacije bankarskog tržišta i vjerujem da bi kao privremena mjera bilo dobro ograničiti kamate, upravo da bi se stabilizovalo tržište – rekao je on.
Tuponja je istakao da je realno da kamate u Crnoj Gori ne budu veće od jednog ili dva procenta u odnosu na zapadnoevropske zemlje, jer bi u tom slučaju bile prihvatljive i za privredu i za građane.
– Ovo što MFI rade sa kamatama, po mom mišljenju je legalno zelenašenje, jer kamate idu preko 20 i 25 odsto, što su nevjerovatne cifre – upozorio je on.
J.V.
Od 9,11 do 25,24 odsto
Iz CBCG su ranije poručili da su kamatne stope u Crnoj Gori visoke, ali da ta institucija nema ovlašćenja da ih trajnije ograniči.
Prema poslednjim podacima CBCG, prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, u martu je iznosila 9,11 odsto, dok je prosječna ponderisana nominalna kamatna stopa u martu bila 8,3 odsto. Kod MFI efektivna kamata je smanjena na 25,24 odsto, a nominalna na 21,11 odsto.
CBCG je svojevremeno privremeno ograničila kamate na 15 odsto na kredite za građane i na 14 odsto za privredu.